Alzheimerova bolest - testovi koje možete napraviti kod kuće

Alzheimerova bolest predstavlja jedan od najvećih zdravstvenih izazova našeg vremena, pogađajući milijune ljudi diljem svijeta. Ova progresivna bolest mozga ne samo da utječe na memoriju i kognitivne sposobnosti već mijenja i osobnost bolesnika, stvarajući značajan utjecaj na obitelji i društvo.

Ono što čini ovu bolest posebno izazovnom jest njen postupan i često neopažen početak, zbog čega se rani simptomi često pripisuju normalnom starenju. Srećom, razvijeni su jednostavni testovi koje možete provesti i kod kuće kako biste prepoznali rane znakove bolesti. Ovi testovi nisu namijenjeni za konačnu dijagnozu, već služe kao korisno sredstvo za procjenu potrebe za stručnim medicinskim savjetom. Kroz kombinaciju crtanja sata, osnovnih kognitivnih provjera i čak testova mirisa, obitelji mogu dobiti važne uvide u kognitivno zdravlje svojih članova.

Što je Alzheimerova bolest i kako se razvija

Alzheimerova bolest je teška, neizlječiva, degenerativna bolest mozga koja može uzrokovati smrt. Ova progresivna bolest mozga karakterizirana je gubitkom pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjenama osobnosti. Svojim napredovanjem dovodi do demencije, gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika. 

Bolest je prvi opisao njemački patolog i neurolog Alois Alzheimer 1906. godine, a do danas predstavlja najčešći oblik demencije. Alzheimerova bolest je najučestaliji uzrok nastanka demencije te najčešći uzrok funkcionalne onesposobljenosti u osoba starijih od 75 godina.

Razvoj bolesti 

Alzheimerovu bolest karakterizira neprimjetan početak i postepeno pogoršanje mentalnog statusa. U prvih nekoliko godina bolest ne mora pokazivati dramatične simptome, dok u kasnoj fazi bolesti bolesnik sve više ovisi o tuđoj pomoći. Premda se bolest ne razvija na isti način kod svih bolesnika, u prosjeku traje otprilike 10 godina.

Simptomi Alzheimerove bolesti se javljaju postepeno, tijekom perioda od nekoliko godina, i u svom intenzitetu kao i pojavnosti znatno variraju od osobe do osobe. Prvi simptom koji se pojavljuje obično je zaboravljivost za nedavne događaje uz relativnu očuvanost dugoročne memorije. Upravo zbog postupnog i neprimjetnog početka ove smetnje se u početku vrlo često pripisuju normalnom starenju, što je velika greška.

Alzheimerova bolest - faktori rizika i učestalost

Najznačajniji faktor rizika za obolijevanje je dob. Bolest se najčešće razvija nakon 65. godine života, a rizik raste sa starošću. Učestalost Alzheimerove bolesti raste s životnom dobi i obično se javlja u osoba starijih od 65 godina života. Obzirom na primjetan trend starenja svjetske populacije, očekuje se da će taj broj i dalje rasti te da nam predstoji "epidemija Alzheimerove bolesti".

U Hrvatskoj se godišnje pojavljuje oko 3.000 novih slučajeva, što znači da se svaka 3 sata javlja jedan novi slučaj ove bolesti. Prema procjenama, u Hrvatskoj trenutno ima oko 80.000 oboljelih samo od Alzheimerove bolesti. Alzheimerova bolest je dvostruko češća kod žena.

Unatoč postojećim procjenama, Hrvatska još uvijek nema nacionalni registar oboljelih od demencije, što otežava točno praćenje epidemiološke slike. Nedostatak centraliziranih podataka komplicira planiranje zdravstvenih i socijalnih usluga, posebno u kontekstu predviđenog porasta broja slučajeva na preko 115.000 do 2050. godine. Stoga stručnjaci ističu hitnu potrebu za implementacijom nacionalne strategije borbe protiv demencije, koja bi uključila preventivne programe, edukaciju javnosti i poboljšanje pristupa antidementivnim lijekovima.

Genetski aspekti i nasljednost

Genetski faktori igraju važnu ulogu u razvoju Alzheimerove bolesti, ali većina slučajeva nije izravno nasljedna. Oko 5 do 15% slučajeva se javlja u obitelji. Postoje dva glavna oblika bolesti s obzirom na genetsku komponentu: rani nasljedni oblik i kasni sporadični oblik.

Nasljedni oblik Alzheimerove bolesti

Nasljedni oblik Alzheimerove bolesti još se naziva i Alzheimerova bolest ranog početka. Samo 1% od ukupno oboljelih od ove bolesti spada u grupu nasljednog oblika. Nasljedni oblik se prenosi autosomno dominantno, a prvi simptomi javljaju se prije 65. godine starosti.

Nekoliko stotina obitelji nosi mutaciju na genu APP, presenilin 1 (PSEN1) i presenilin 2 (PSEN2)[11]. Upravo ovi geni su značajni za rani početak Alzheimerove bolesti. Otkriće mutacija u genima APP, PSEN1 i PSEN2 pridonijelo je razumijevanju molekularnog mehanizma nastanka Alzheimerove bolesti.

Za razliku od ranog oblika, kod kasnog oblika Alzheimerove bolesti riječ je o složenim kombinacijama nasljednih faktora i okolišnih čimbenika. Rizični čimbenik kod kasnog oblika je gen za apolipoprotein E (APOE).

Nedavna istraživanja pokazuju da ljudi koji nose dvije kopije gena APOE4 gotovo će sigurno oboljeti od Alzheimerove bolesti te se suočiti sa simptomima u ranijoj dobi. Oko 2 do 3 posto opće populacije te oko 15 posto ljudi s Alzheimerom imaju dva gena APOE4 varijante. Do dobi od 65 godina najmanje 95 posto ljudi s dva gena APOE4 imaju abnormalne razine proteina povezanog s Alzheimerom u cerebrospinalnoj tekućini.

Alzheimerova bolest nasljeđuje se po majčinoj strani

Zanimljiva spoznaja je da je obiteljska anamneza Alzheimerove bolesti znatno povećava rizik od razvoja ovog poremećaja, ali nova istraživanja pokazuju da je iznimno važno koji je od roditelja obolio od Alzheimera. Isključivo osobe čije su majke imale Alzheimerovu bolest iskazivale su promijenjene razine proteina zvanog amiloid, glavni znak Alzheimerove patologije.

Alzheimerova bolest - rani simptomi i znakovi upozorenja

Prepoznavanje ranih simptoma Alzheimerove bolesti ključno je za pravovremeno liječenje. Postoje rani znakovi Alzheimerove bolesti na koje treba paziti:

• Prvi i najizrazitiji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja, posebno događaja koji su se dogodili nedavno. Kognitivni simptomi koji se javljaju prvenstveno su smetnje epizodne memorije koje se manifestiraju kao zaboravljanje nedavnih događaja, učestalo postavljanje istih pitanja, zaboravljanje dogovora, zametanje stvari i slično.
  
  
• Poremećaji pamćenja razvijaju se polako tijekom više mjeseci ili godina. Poteškoće u izvršnim funkcijama uključuju probleme s kuhanjem, spremanjem i održavanjem higijene. Također mogu biti prisutne poteškoće govora, čitanja i pisanja, gdje bolesnici zaboravljaju riječi, nadomještaju ih neuobičajenim zamjenama, a rečenice postaju teško razumljive.
  
  
• Tijekom vremena bolesnici postaju dezorijentirani u vremenu i prostoru te više nisu u mogućnosti pronaći put do kuće. U kasnijim fazama bolesti javljaju se značajnije promjene u ponašanju i osobnosti.

Testovi za Alzheimerovu bolest koje možete napraviti kod kuće

Postoji nekoliko jednostavnih testova koji se mogu provesti kod kuće kako bi se procijenilo kognitivno stanje. Važno je napomenuti da ovi testovi nisu dizajnirani za konačno postavljanje dijagnoze demencije već se za formalnu dijagnozu mora otići kod liječnika.

Test crtanja sata

Test crtanja sata jedan je od najjednostavnijih testova koji možete napraviti istog trenutka jer vam je potrebna samo olovka i papir. Vrlo je koristan u otkrivanju blagog kognitivnog oštećenja, demencije ili Alzheimerove bolesti. Ovaj test demencije može pomoći vama, ili vašem liječniku, razlikovati normalno starenje i moguću demenciju.

Kako se provodi test crtanja sata

Upute za test su jednostavne:

Korak 1: Dajte pacijentu list papira
Korak 2: Objasnite pacijentu da nacrta sat sa brojčanikom, a zatim kazaljke sata tako da one pokazuju vrijeme, npr. 11:15 (jedanaest sati i petnaest minuta)

Bodovanje testa crtanja sata

Bodovanje se vrši prema sljedećim kriterijima:

• KRUG - 1 bod ukoliko je krug nacrtan
• BROJEVI - 2 boda ukoliko su svi brojevi dobro napisani i raspoređeni; 1 bod ukoliko su svi brojevi dobro napisani, a nisu dobro raspoređeni
• KAZALJKE - 2 boda ukoliko su obje kazaljke dobro nacrtane, različite dužine i pokazuju na zadane brojeve; 1 bod ukoliko obje kazaljke pokazuju na zadane brojeve, ali su pogrešne dužine ILI 1 bod ukoliko jedna kazaljka pokazuje na dobar broj i dobre je dužine ILI 1 bod ukoliko je nacrtana samo jedna kazaljka i pokazuje na dobar broj

Rezultati testa crtanja sata

Rezultati se tumače sljedeće[4]:
5 bodova - uredan nalaz
0-4 bodova - nalaz govori u prilog poremećaja pamćenja; pacijenta je potrebno uputiti na daljnje ispitivanje

Postoji i detaljniji sustav bodovanja koji koristi algoritam od 1 do 10 bodova. Prema ovom sustavu, rezultat 10-6 bodova označava da su crtanje sata i brojevi pravilno nacrtani. Rezultat 10 označava ispravno vrijeme, dok rezultat 9 označava vrlo blagi poremećaj kazaljki.

MMSE test (Mini-Mental State Examination)

Mini-mental test (MMSE) najrašireniji je test probira globalne kognicije u svijetu. Prosječno trajanje testa je oko 10 minuta. Obuhvaća širok spektar kognitivnih funkcija kao što je orijentacija, kratkoročno pamćenje, pažnja, računanje, jezična manipulacija i konstrukcijska praksija.

Struktura MMSE testa

MMSE test sastoji se od nekoliko sekcija:

• ORIJENTACIJA - vremenska (5 bodova)
  Pitanja: Koja je godina, godišnje doba, datum, dan, mjesec?
  
  
• ORIJENTACIJA - prostorna (5 bodova)  
  Pitanja: Gdje ste - država, županija, grad, adresa, kat?
  
  
• REGISTRACIJA (3 boda)
  Imenovanje tri objekta (npr. jabuka, stol, novac) i traženje ponavljanja
  
  
• POZORNOST I RAČUNANJE (5 bodova)
  Računanje unazad oduzimajući po 7 počevši od 100 (93, 86, 79, 72, 65)
  
  
• PRISJEĆANJE (3 boda)
  Ponavljanje tri riječi nakon 3-5 minuta
  
  
• JEZIK I GOVOR (6 bodova)
  Ovaj dio testa sastoji se od tri podsekcije: imenovanje predmeta, ponavljanje fraze i izvođenje naredbe od tri koraka. Svaka od njih procjenjuje različite aspekte jezične obrade.

1. Ispitaniku se pokažu dva svakodnevna predmeta - sat (npr. ručni sat) i olovka. Liječnik postavlja pitanje: “Što je ovo?” za svaki predmet.

• Bodovanje: 1 bod za točno imenovanje svakog predmeta (ukupno 2 boda).
• Primjer: Ako ispitanik kaže “sat” i “olovka”, dodjeljuju se 2 boda. Ako koristi netočne termine poput “uređaj za vrijeme” ili “pisaljka”, bodovi se ne dodjeljuju

• ČITANJE I IZVRŠENJE NAREDBE (2 boda)
  Zatvaranje očiju, pisanje rečenice

1.  Zatvaranje očiju
   

• Ispitaniku se daje list papira na kojem je napisana naredba: “Zatvorite oči.” Liječnik traži: “Pročitajte ovo i učinite ono što piše.”
• Bodovanje: 1 bod ako ispitanik zatvori oči.
• Važno: Nije dovoljno samo pročitati tekst, fiziološki odgovor je obavezan. Ako ispitanik pročita rečenicu glasno, ali ne zatvori oči, bod se ne dodjeljuje.

      2. Pisanje rečenice

• Ispitanik dobiva zadatak da napiše proizvoljnu rečenicu koja sadrži subjekt i glagol. Primjerice: “Sunce sija danas.”
• Bodovanje: 1 bod ako je rečenica gramatički ispravna i ima smisao.
• Ograničenja:
• Ne smije biti kopirana iz prethodnih dijelova testa (npr. “Ovo je olovka.”).
• Ignoriraju se pravopisne greške, ali rečenica mora biti potpuna (npr. “Volim jesti.” je prihvatljivo, dok “Jesti volim” nije)

VIDNO-PROSTORNI TEST (1 bod)
Kopiranje geometrijskog oblika, dva preklopljena peterokuta. 

Tumačenje rezultata MMSE testa

Maksimalna ocjena na MMSE je 30 bodova. Rezultat manji od 24 bodova sugerira moguće postojanje demencije. Njegova senzitivnost je 87%, a specificitet 82%. Međutim, MMSE ima ograničenja - rezultati mogu biti pod utjecajem dobi i obrazovanja, kao i oštećenjem vida i mišićnog sustava.

Test nije osjetljiv za blage demencije. Prema jednoj studiji, srednji rezultat kod ispitanika s minimalno devet godina školovanja je 29, s pet do osam godina 26, a onih s četiri ili manje 22.

Test mirisa s kikiriki maslacem

Vrlo jednostavan test koji je otkrila studentica Jennifer Stamps na sveučilištu na Floridi koristi se kako bi dijagnosticirali prve simptome Alzheimera. Mala količina maslaca od kikirikija i ravnalo su sve što vam treba kako bi otkrili imate li razloga za brigu.

Kako se provodi test mirisa

Jennifer je shvatila kako oboljeli od Alzheimera teško osjete mirise udišući na lijevu nosnicu. Dok kroz desnu nosnicu mogu osjetiti miris maslaca od kikirikija na 20 centimetara, istu namirnicu trebaju primaknuti 10 centimetara bliže kada se radi o lijevoj nosnici.

Postupak je sljedeći:

1. Stavite malu količinu maslaca od kikirikija na ravnalo
2. Zatvorite desnu nosnicu i udišite lijevom na udaljenosti od 20 cm
3. Zatim zatvorite lijevu nosnicu i udišite desnom na istoj udaljenosti
4. Usporedite na kojoj udaljenosti možete osjetiti miris kroz svaku nosnicu

Objašnjenje testa mirisa

Jedna od prvih stvari koja slabi kod Alzheimerove bolesti je prvi kranijalni živac koji je zadužen za osjet njuha. Stoga ako ta sposobnost slabi, možda se radi o prvim simptomima teške bolesti. 

Alzheimerova bolest - kratki kognitivni test (15-minutni test)

Na američkom sveučilištu Ohio osmislili su kućni test koji će pomoći liječnicima da uoče rane simptome demencije. Test je jeftin, a pacijent ga može obaviti bez stručnog nadzora. Za ispunjavanje testa potrebno je samo 15 minuta.

Kroz niz pitanja testira se:

• Orijentacija (mjesec, dan, godina)
• Jezik (verbalna fluentnost i nazivi fotografija)  
• Zaključivanje i računanje (apstrakcija i brojke)
• Vizualno-prostorno snalaženje (trodimenzionalna konstrukcija, crtanje sata)
• Sposobnost rješavanja problema i sposobnost pamćenja

Alzheimerova bolest zahtijeva profesionalne pretrage i dijagnostiku

Iako kućni testovi mogu biti korisni za prvo prepoznavanje potencijalnih problema, konačna dijagnoza Alzheimerove bolesti zahtijeva stručno medicinsko mišljenje i detaljne pretrage.

Dijagnoza Alzheimerove bolesti 

Dijagnoza Alzheimerova bolesti postavlja se na temelju kliničke slike, anamnestičkih podataka dobivenih od članova obitelji, neuropsiholoških testova, slikovnih pretraga mozga te metaboličkih i endokrinoloških testiranja. Liječnici postavljaju dijagnozu na temelju simptoma i rezultata fizikalnog pregleda, ispitivanja mentalnog statusa, krvnih pretraga i slikovnih pretraga.

Nedostatak velikog broja testova je relativno kasno otkrivanje promjena u kognitivnim funkcijama. Upravo da bi se nadvladale sve poteškoće dijagnosticiranja bolesti na raspolaganju su genetički testovi.

Alzheimerova bolest - genetički testovi

U skladu sa svjetskim trendovima, dostupan je Alzheimer Sensor - genetički test otkrivanja predispozicije razvoja Alzheimerove demencije. Test je namijenjen osobama sa pozitivnom obiteljskom anamnezom na Alzheimerovu bolest, osobama kod kojih su već zabilježene promjene kao i osobama koje preventivno žele dobiti informacije o svom riziku.

Testiranje se obavlja uzimanjem brisa sluznice usta a rezultati su gotovi za tri do četiri tjedna. Dobiveni nalaz pruža detaljne informacije o riziku razvoja bolesti te nudi personalizirani program prevencije koji može godinama odgoditi pojavu bolesti.

Prevencija i faktori rizika

Rizični čimbenici za pojavu Alzheimerove bolesti su dob, spol, raniji udarci u glavu, povijest krvožilnih bolesti, pušenje, debljina i šećerna bolest. Iako se uzrok Alzheimerove bolesti još uvijek ne razumije u potpunosti, mnogo je okolišnih i genetskih faktora rizika povezanih s njegovim razvojem.

Svjetska zdravstvena organizacija zbog sve većeg trenda starenja stanovništva definira Alzheimerovu demenciju kao epidemijsku bolest. Zbog toga je prevencija iznimno važna.

Prema dostupnim istraživanjima, neki faktori mogu pomoći u smanjenju rizika ili odgađanju početka bolesti. To uključuje redovitu tjelesnu aktivnost, zdravu prehranu, mentalno aktivno održavanje mozga kroz učenje i društvene aktivnosti, kontrolu kroničnih bolesti poput dijabetesa i visokog krvnog tlaka.

Alzheimerova bolest predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova našeg vremena, ali rano prepoznavanje simptoma može značajno pomoći u upravljanju bolešću. Testovi koje možete napraviti kod kuće - test crtanja sata, osnovni MMSE test i test mirisa s kikiriki maslacem - predstavljaju vrijedne alate za početnu procjenu kognitivnog stanja. Ovi jednostavni testovi omogućavaju obiteljima da prepoznaju rane znakove upozorenja i pravovremeno potraže stručnu pomoć.

Važno je razumjeti da ovi kućni testovi nisu namijenjena za konačnu dijagnozu već služe kao početni korak u prepoznavanju potencijalnih problema. Ako rezultati testova ukazuju na moguće kognitivne smetnje, ključno je obratiti se liječniku za detaljnu evaluaciju i profesionalnu dijagnozu. S obzirom na složenu prirodu Alzheimerove bolesti, koja uključuje i genetske faktore i faktore okoline, kombinacija ranog otkrivanja, stručnog liječenja i prilagođenih preventivnih mjera može značajno poboljšati kvalitetu života oboljelih i njihovih obitelji.