Parkinsonova bolest je kronični, progresivni neurodegenerativni poremećaj koji prvenstveno zahvaća pokretljivost i koordinaciju tijela. Nastaje zbog postupnog odumiranja živčanih stanica u dijelu mozga poznatom kao "crna tvar" (substantia nigra), što dovodi do manjka dopamina – neurotransmitera ključnog za kontrolu voljnih pokreta.
Bolest je druga najčešća neurodegenerativna bolest nakon Alzheimerove i najčešći poremećaj pokreta kod osoba starijih od 65 godina.
Parkinsova bolest uzroci
Točan uzrok Parkinsonove bolesti nije poznat, ali smatra se da je rezultat kombinacije genetskih i okolišnih čimbenika. Poznati rizični čimbenici uključuju:
- Starija životna dob (najčešće nakon 60. godine)
- Genetska predispozicija (rijetke mutacije, obiteljska anamneza)
- Izloženost toksinima iz okoline (herbicidi, pesticidi)
- Muški spol (žene rjeđe obolijevaju)
Parkinsova bolest simptomi
Parkinsonova bolest karakterizirana je motoričkim i nemotoričkim simptomima koji napreduju tijekom vremena. Prvi znakovi Parkinsonove bolesti često su suptilni i mogu proći nezapaženo, a najčešće uključuju:
- Gubitak ili smanjenje osjeta mirisa (hiposmija), koji se može pojaviti godinama prije motoričkih simptoma.
- Zatvor, koji je čest i može biti jedan od najranijih simptoma.
- Tremor (drhtanje) u mirovanju, najčešće u jednoj ruci, ali može zahvatiti i prste, bradu ili usne.
- Ukočenost mišića i usporeni pokreti (bradikinezija), što se može očitovati kao teškoće pri započinjanju pokreta, sitni koraci pri hodu ili otežano ustajanje iz sjedećeg položaja.
- Promjene u rukopisu (mikrografija – pisanje sitnim slovima).
- Problemi sa spavanjem, poput nemirnih nogu, naglih pokreta tijekom sna ili nesanice.
- Promjene u izrazu lica (manje izražajno lice), tiši ili monoton govor te poteškoće s gutanjem.
- Bol u jednom ramenu ili osjećaj ukočenosti u tijelu.
Ovi rani simptomi mogu se pojaviti godinama prije tipičnih motoričkih znakova, a kod većine osoba počinju na jednoj strani tijela i postupno se šire.
Motorički simptomi:
- Tremor (drhtanje), najčešće u mirovanju
- Rigiditet (ukočenost mišića)
- Bradikinezija (usporenost pokreta)
- Posturalna nestabilnost (poremećaj ravnoteže, padovi)
- Poteškoće u hodu, skraćeni koraci, "zamrzavanje" pokreta
Nemotorički simptomi:
- Depresija, anksioznost, promjene raspoloženja
- Kognitivna oštećenja, demencija u kasnijim fazama
- Poremećaji spavanja, umor
- Problemi s govorom i gutanjem
- Zatvor, inkontinencija, problemi s krvnim tlakom
- Smanjen osjet mirisa
Simptomi se obično javljaju postupno i pogoršavaju se s vremenom, a bolest prolazi kroz više stadija, od blagih do teških oblika onesposobljenosti.
Parkinsova bolest dijagnoza
Dijagnoza Parkinsonove bolesti temelji se na kliničkom pregledu i prepoznavanju karakterističnih simptoma. Ne postoji specifičan laboratorijski test za potvrdu bolesti, pa se koriste dodatne pretrage (krvne pretrage, MRI, SPECT, PET) za isključivanje drugih poremećaja sa sličnim simptomima. Rana dijagnoza je važna za pravovremeno započinjanje liječenja i usporavanje napredovanja bolesti.
Parkinsova bolest liječenje
Parkinsonova bolest je neizlječiva, ali postoje brojne mogućnosti za ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života:
- Lijekovi: Najvažniji su dopaminergički lijekovi (levodopa, dopaminski agonisti) koji nadoknađuju manjak dopamina. Koriste se i drugi lijekovi poput antikolinergika, amantadina i MAO-B inhibitora.
- Duboka stimulacija mozga: Kirurška metoda za teže slučajeve, kad lijekovi više nisu učinkoviti.
- Fizikalna i radna terapija: Pomažu u održavanju pokretljivosti, ravnoteže i samostalnosti.
- Psihološka podrška i edukacija: Ključni su za suočavanje s emocionalnim i kognitivnim izazovima bolesti.
- Multidisciplinarni pristup: Uključuje liječnike, fizioterapeute, nutricioniste, logopede i njegovatelje radi optimalnog upravljanja simptomima.
Parkinsonova bolest prehrana
Pravilna prehrana ima važnu ulogu u liječenju Parkinsonove bolesti i prevenciji malnutricije, koja je česta kod oboljelih. Preporučuje se:
- Prednost dati složenim ugljikohidratima (integralne žitarice, krumpir, mahunarke) zbog pozitivnog učinka na probavu i energiju.
- Ograničiti unos proteina u vrijeme uzimanja levodope, jer proteini mogu smanjiti učinkovitost lijeka – rasporediti unos proteina tijekom dana.
- Birati kvalitetne izvore proteina (nemasno meso, riba, mahunarke).
- Konzumirati zdrave masti, posebno omega-3 masne kiseline (plava riba, orašasti plodovi, sjemenke), koje mogu imati neuroprotektivni učinak.
- Osigurati dovoljan unos prehrambenih vlakana i tekućine radi prevencije zatvora.
- Izbjegavati prekomjeran unos zasićenih masti, šećera i prerađene hrane.
Parkinsonova bolest značajno utječe na svakodnevni život, ali uz pravilno liječenje, podršku i prilagodbu životnih navika moguće je održati dobru kvalitetu života dugi niz godina. Redovita tjelovježba, zdrava prehrana, mentalna aktivnost i podrška obitelji te stručnjaka pomažu u uspješnom upravljanju simptomima i očuvanju samostalnosti.
