Štitnjača je mala žlijezda u obliku leptira smještena na prednjoj strani vrata, ispod Adamove jabučice. Iako malena, ova endokrina žlijezda ima iznimno važnu ulogu u regulaciji brojnih tjelesnih funkcija.
Hormoni koej proizvodi štitnjača utječu na gotovo svaku stanicu u tijelu, kontrolirajući metabolizam, rast i razvoj te tjelesnu temperaturu.
Dvije glavne vrste hormona koje štitnjača proizvodi su:
- Tiroksin (T4) - glavni hormon koji štitnjača izlučuje u krvotok
- Trijodtironin (T3) - aktivniji oblik hormona koji nastaje pretežno pretvaranjem T4 u T3 u tkivima
Rad štitnjače kontrolira hipofiza, žlijezda veličine graška smještena u mozgu, koja proizvodi tireotropin (TSH - tireotropni hormon).
Kada razina hormona štitnjače u krvi padne, hipofiza proizvodi više TSH-a kako bi potaknula štitnjaču na veću proizvodnju hormona. Suprotno tome, kada su razine hormona štitnjače previsoke, hipofiza smanjuje proizvodnju TSH-a.
Antitijela i autoimuni poremećaji štitnjače
Autoimuni poremećaji štitnjače nastaju kada imunološki sustav pogrešno proizvodi antitijela koja napadaju vlastito tkivo štitnjače.
Anti-TPO antitijela
Antitijela na tiroidnu peroksidazu (anti-TPO) napadaju enzim potreban za proizvodnju hormona štitnjače. Povišene razine ovih antitijela često se nalaze kod Hashimotovog tireoiditisa, autoimunog poremećaja koji uzrokuje hipotireozu.
Anti-Tg antitijela
Antitijela na tireoglobulin (anti-Tg) ciljaju protein iz kojeg se proizvode hormoni štitnjače. Povišene vrijednosti mogu ukazivati na Hashimotov tireoiditis ili druge autoimune poremećaje štitnjače.
TSI antitijela
Antitijela stimulirajuća za štitnjaču (TSI) oponašaju djelovanje TSH-a i prekomjerno stimuliraju štitnjaču na proizvodnju hormona. Ova antitijela glavni su uzrok Gravesove bolesti, koja dovodi do hipertireoze.
Prisutnost ovih antitijela u krvi može pomoći u dijagnosticiranju autoimunih poremećaja štitnjače čak i prije nego što dođe do značajnih promjena u razinama hormona.
Hormoni štitnjače i njihova uloga u organizmu
Hormoni štitnjače ključni su za pravilno funkcioniranje organizma. Njihove osnovne funkcije uključuju:
Regulacija metabolizma
Hormoni štitnjače kontroliraju brzinu kojom tijelo pretvara hranu u energiju. Utječu na potrošnju kisika i proizvodnju topline u gotovo svim tkivima, određujući tako bazalni metabolizam.
- Rast i razvoj - Posebno su važni za normalan rast i razvoj djece, uključujući razvoj mozga tijekom fetalnog razdoblja i ranog djetinjstva.
- Kardiovaskularne funkcije - Utječu na rad srca i krvotok, regulirajući srčani ritam, snagu srčanih kontrakcija i krvni tlak.
- Kontrola tjelesne temperature - Hormoni štitnjače pomažu u regulaciji tjelesne temperature povećavajući ili smanjujući metaboličku aktivnost.
- Razvoj živčanog sustava - Neophodni su za pravilan razvoj i funkciju živčanog sustava, posebno u ranom razvoju.
Poremećaji štitnjače simptomi
Simptomi poremećaja štitnjače mogu biti raznoliki i često se razvijaju postupno. Različiti su ovisno o tome proizvodi li štitnjača previše hormona (hipertireoza) ili premalo (hipotireoza).
Simptomi hipotireoze (usporen rad štitnjače):
- Umor i iscrpljenost
- Povećana osjetljivost na hladnoću
- Suha koža i krhki nokti
- Opadanje kose
- Povećanje tjelesne težine unatoč nepromijenjenoj prehrani
- Zatvor
- Depresija i promjene raspoloženja
- Oslabljeno pamćenje i koncentracija
- Nepravilne ili obilne menstruacije kod žena
- Usporen rad srca (bradikardija)
- Otečeno lice, ruke i noge
- Promuklost
Simptomi hipertireoze (ubrzan rad štitnjače):
- Neobjašnjiv gubitak težine
- Ubrzan rad srca (tahikardija) ili palpitacije
- Povećana osjetljivost na toplinu
- Pretjerano znojenje
- Nervoza, razdražljivost i anksioznost
- Tremor ruku
- Nesanica
- Mišićna slabost
- Učestale stolice ili proljev
- Izbočene oči (egzoftalmus) - posebno kod Gravesove bolesti
- Pojačan apetit
- Rjeđe menstruacije kod žena
Poremećaji štitnjače dijagnoza
Dijagnoza poremećaja štitnjače temelji se na kombinaciji kliničke procjene, laboratorijskih testova i slikovnih metoda:
Laboratorijski testovi
Najvažniji testovi za procjenu funkcije štitnjače uključuju:
- TSH test - najosjetljiviji test za otkrivanje poremećaja štitnjače; povišene vrijednosti ukazuju na hipotireozu, a snižene na hipertireozu
- T4 i T3 testovi - mjere razine hormona štitnjače u krvi
- Test na antitijela štitnjače - otkriva prisutnost anti-TPO, anti-Tg ili TSI antitijela
- Kalcitoninski test - koristi se za dijagnozu medularnog karcinoma štitnjače
Slikovne metode
- Ultrazvuk štitnjače - neinvazivna metoda koja pruža uvid u strukturu štitnjače i može otkriti čvorove ili promjene u tkivu
- Scintigrafija štitnjače - procjenjuje funkcionalnost štitnjače pomoću radioaktivnog joda
- CT ili MR - koriste se u specifičnim slučajevima za detaljnu procjenu štitnjače i okolnih struktura
Biopsija
Fina iglena aspiracijska biopsija (FNAB) može se provesti za analizu čvorova na štitnjači i isključivanje malignosti.
Liječenje poremećaja štitnjače
Liječenje ovisi o vrsti i težini poremećaja štitnjače:
Liječenje hipotireoze
- Nadomjesna terapija hormonima - najčešće se koristi levotiroksin (sintetički T4) koji se uzima oralno jednom dnevno
- Doza se prilagođava individualno i prati redovitim kontrolama razine TSH
- Terapija je obično doživotna
Liječenje hipertireoze
- Antitiroidni lijekovi (metimazol, propiltiouracil) - smanjuju proizvodnju hormona štitnjače
- Radioaktivni jod - uništava dio stanica štitnjače i smanjuje proizvodnju hormona
- Kirurško liječenje (tireoidektomija) - djelomično ili potpuno uklanjanje štitnjače
- Beta-blokatori - mogu se koristiti za ublažavanje simptoma poput ubrzanog rada srca i tremora
Liječenje čvorova štitnjače
- Redovito praćenje ultrazvukom
- Biopsija za isključivanje malignosti
- Kirurško uklanjanje sumnjivog čvora ili cijele štitnjače ako je potrebno
Liječenje karcinoma štitnjače
- Kirurško uklanjanje štitnjače (totalna tireoidektomija)
- Terapija radioaktivnim jodom za uništavanje preostalih stanica štitnjače
- Doživotna nadomjesna terapija hormonima štitnjače
Prevencija i zdrave navike za osobe s poremećajem štitnjače
Prehrana
- Osigurati adekvatan unos joda kroz prehranu (jodirana sol, morski plodovi)
- Konzumirati namirnice bogate selenom (brazilski oraščići, morski plodovi)
- Ograničiti konzumaciju hrane koja može ometati funkciju štitnjače (npr. velike količine sirove brokule, kelja i drugog križastog povrća)
Fizička aktivnost
- Redovita tjelesna aktivnost pomaže u regulaciji tjelesne težine i poboljšanju raspoloženja
- Intenzitet vježbanja treba prilagoditi stanju štitnjače
Redovite kontrole
- Važno je redovito kontrolirati razine hormona i držati se propisane terapije
- Prilagodba doze lijekova prema potrebi, pod nadzorom liječnika
Izbjegavanje stresa
- Kronični stres može pogoršati simptome poremećaja štitnjače
- Korisne su tehnike opuštanja poput meditacije, joge ili dubokog disanja
Poremećaji štitnjače su česti i utječu na kvalitetu života Srećom, većina poremećaja danas se može uspješno dijagnosticirati i liječiti. Rano prepoznavanje simptoma i pravovremeno liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija.
Ako sumnjate na poremećaj štitnjače, važno je posjetiti liječnika koji će provesti potrebne pretrage i odrediti odgovarajuću terapiju. Redovite kontrole i pridržavanje terapije omogućuju većini osoba s poremećajima štitnjače normalan i kvalitetan život. Posebnu pažnju treba obratiti na promjene u simptomima i pravovremeno ih prijaviti liječniku kako bi se terapija mogla prilagoditi prema potrebi.
