Računalo na poslu, mobitel tijekom pauze, televizor navečer - za mnoge ljude gledanje u ekran traje veći dio dana. Nakon nekoliko sati mogu se pojaviti peckanje, suhoća, osjećaj umornih očiju, glavobolja ili prolazno zamućenje vida.
Skup takvih tegoba često se naziva digitalnim naprezanjem očiju ili računalnim vidnim sindromom.
Dugotrajan rad za ekranom može izazvati neugodne simptome, ali kod odraslih nema dokaza da uobičajena uporaba digitalnih uređaja sama po sebi trajno oštećuje oči.
Važno je, međutim, razlikovati prolazno naprezanje od simptoma koji mogu upućivati na problem s vidom ili očima.
Zašto se oči suše dok gledamo u ekran?
Dok koncentrirano gledamo u monitor ili mobitel, trepćemo rjeđe, a treptaji mogu biti nepotpuni. Time se suzni film slabije obnavlja i površina oka brže se isušuje.
Klimatizirani prostori, grijanje, suh zrak i kontaktne leće mogu dodatno pogoršati problem.
Smanjena učestalost i kvaliteta treptanja jedan su od glavnih razloga zbog kojih se tijekom dugotrajnog rada za ekranom mogu pojaviti suhoća, peckanje i osjećaj pijeska u očima.
Kod blažih tegoba mogu pomoći češće pauze, svjesno treptanje i, prema potrebi, odgovarajuće umjetne suze.
Zašto se nakon rada za računalom javlja mutan vid?
Oko neprestano prilagođava fokus udaljenosti predmeta koji gledamo. Tijekom višesatnog rada na blizinu taj je sustav dugo aktivan.
Nakon takvog opterećenja neki ljudi mogu primijetiti da im treba nekoliko trenutaka da ponovno jasno vide udaljene predmete.
Prolazno zamućenje vida nakon intenzivnog rada na blizinu može biti povezano s naprezanjem mehanizma fokusiranja oka.
Ako mutan vid traje, često se ponavlja ili se pojavljuje samo na jednom oku, nije ga dobro automatski pripisati ekranu.
Kakve veze glavobolja ima s očima?
Glavobolja tijekom ili nakon rada za računalom može imati više uzroka. Neodgovarajuća dioptrija, nekorigirani astigmatizam, problemi s fokusiranjem ili zajedničkim radom očiju mogu povećati napor potreban za gledanje.
Važni su i čimbenici koji nisu izravno povezani s očima – stres, napetost mišića vrata i ramena, nedostatak sna, dehidracija i dugo sjedenje.
Ako se glavobolje redovito pojavljuju tijekom rada na blizinu, pregled vida može pomoći utvrditi postoji li očni čimbenik koji im pridonosi.
Pomaže li pravilo 20-20-20?
Često se preporučuje pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta na približno 20 sekundi pogledati u nešto udaljeno oko 20 stopa, odnosno približno šest metara.
Nije riječ o čarobnoj formuli, nego jednostavnom načinu da redovito prekinemo dugotrajan rad na blizinu.
Najvažnije je tijekom rada povremeno odmaknuti pogled od ekrana, promijeniti fokus i omogućiti očima kratke pauze.
Ako vam to više odgovara, ustanite, pogledajte kroz prozor ili nekoliko minuta napravite nešto što ne zahtijeva gledanje na blizinu.
Treba li smanjiti svjetlinu ekrana?
Previše svijetao ekran u tamnoj prostoriji ili vrlo taman ekran u jako osvijetljenom prostoru može biti neugodan za oči.
Svjetlinu je najbolje prilagoditi okolini tako da gledanje bude ugodno, a treba pripaziti i na odsjaj s prozora i drugih izvora svjetlosti.
Monitor treba biti postavljen na ugodnoj udaljenosti, a veličinu teksta povećati ako se zbog čitanja nesvjesno približavate ekranu.
Cilj nije pronaći jednu savršenu postavku, nego omogućiti ugodno gledanje bez nepotrebnog naprezanja.
Trebaju li nam naočale koje blokiraju plavo svjetlo?
Naočale s filtrima plavog svjetla intenzivno se promoviraju kao zaštita za korisnike digitalnih uređaja.
Međutim, trenutačni dokazi ne pokazuju uvjerljivo da takve naočale smanjuju digitalno naprezanje očiju u odnosu na obične naočalne leće.
Za većinu ljudi važniji su pravilno korigirana dioptrija, pauze, odgovarajuća udaljenost od ekrana, treptanje i ugodni uvjeti rada nego poseban filter plavog svjetla.
Ako koristite uređaje navečer, smanjivanje intenziteta svjetla i vremena provedenog pred ekranom prije spavanja može biti korisno zbog utjecaja svjetlosti na ritam spavanja.
Jesu li ekrani veći problem za djecu?
Kod djece postoji dodatna tema - razvoj kratkovidnosti.
Sve više istraživanja povezuje mnogo vremena provedenog u aktivnostima na blizinu i nedovoljno vremena na otvorenom s većim rizikom razvoja i napredovanja kratkovidnosti kod djece.
Redovito provođenje vremena na otvorenom povezano je s manjim rizikom razvoja kratkovidnosti u dječjoj dobi.
Zato je, osim ograničavanja dugotrajnog neprekinutog rada na blizinu, važno poticati djecu na boravak i aktivnosti na otvorenom.
Kako olakšati očima radni dan?
Male promjene često mogu značajno povećati udobnost:
- redovito napravite pauzu od gledanja na blizinu
- češće i potpuno trepćite
- prilagodite svjetlinu i veličinu teksta
- smanjite odsjaj na monitoru
- monitor postavite na ugodnu udaljenost
- koristite odgovarajuću korekciju vida
- tijekom dana mijenjajte položaj tijela i ustanite od računala.
Očima nije potreban potpuni odmor od tehnologije, nego redoviti prekidi dugotrajnog neprekinutog gledanja u ekran.
Kada je vrijeme za pregled vida?
Povremeni umor očiju nakon intenzivnog radnog dana nije neuobičajen. Pregled ipak ima smisla ako se tegobe često ponavljaju, pogoršavaju ili ometaju rad i svakodnevne aktivnosti.
Posebno treba obratiti pozornost na trajno zamućenje vida, dvoslike, izraženu bol, značajno crvenilo, česte glavobolje ili naglu promjenu vida.
Naglo pogoršanje ili gubitak vida, jaka bol u oku, novi bljeskovi uz naglu pojavu velikog broja „mušica“ ili osjećaj sjene odnosno zavjese u vidnom polju zahtijevaju hitnu oftalmološku procjenu.
Digitalni život ne mora značiti umorne oči
Ekrane je teško izbjeći, ali način na koji ih koristimo možemo prilagoditi.
Redovite pauze, dobra korekcija vida, dovoljno treptanja, odgovarajući radni uvjeti i boravak na otvorenom jednostavne su navike koje mogu smanjiti svakodnevno opterećenje očiju.
Ako se suhoća, mutan vid, glavobolje ili druge tegobe nastavljaju unatoč promjeni navika, oftalmološki pregled može pomoći otkriti postoji li problem koji zahtijeva liječenje ili korekciju vida.
Izvori:
