Miomi maternice jedna su od najčešćih ginekoloških dijagnoza, ali i jedna od onih tema o kojima se još uvijek premalo govori jasno, otvoreno i bez nepotrebnog straha. Mnoge žene za miom prvi put čuju tek na ginekološkom pregledu. Dođu zbog obilnih menstruacija, umora, pritiska u zdjelici, napuhnutosti ili problema sa začećem, a izađu s nalazom na kojem piše “miom”.
I onda kreće ono što danas radi gotovo svaka žena: Google.
“Miom na maternici koliko je opasan”, “miom 5 cm”, “miom 7 cm”, “veličina mioma za operaciju”, “miomi simptomi”, “embolizacija mioma iskustva”, “miomi i trudnoća”, “miomi u menopauzi”…
Iza svakog od tih upita stoji žena koja pokušava razumjeti što se događa u njezinu tijelu, i strah, neizvjesnost, potreba za drugim mišljenjem i želja da netko objasni stvari jednostavno, stručno i ljudski. Miom najčešće nije hitna dijagnoza i nije automatski operacija. Također - nije nešto što žena treba ignorirati, ali nije ni nešto zbog čega treba odmah pretpostaviti najgore.
Miom je razlog za dobru dijagnostiku, razgovor s liječnikom i jasnu odluku o tome treba li ga pratiti, liječiti ili ukloniti.
Što su miomi maternice?
Miomi maternice, koji se nazivaju i fibroidi ili leiomiomi, dobroćudne su tvorbe koje nastaju iz mišićnog tkiva maternice. Mogu biti vrlo mali, mogu narasti nekoliko centimetara, mogu se pojaviti pojedinačno ili ih može biti više. Najvažnije je odmah reći: miomi nisu zloćudna tvorevina. U velikoj većini slučajeva riječ je o dobroćudnim promjenama koje se razlikuju po veličini, položaju, broju i simptomima koje uzrokuju.
Kod nekih žena miomi ne stvaraju nikakve tegobe i otkriju se slučajno na ultrazvuku. Kod drugih mogu značajno narušiti kvalitetu života jer uzrokuju obilna krvarenja, bolove, anemiju, pritisak u zdjelici, učestalo mokrenje, osjećaj napuhnutosti ili poteškoće s trudnoćom.
Miom od 3 centimetra kod jedne žene može stvarati veće tegobe nego miom od 7 centimetara kod druge. Sve ovisi o tome gdje se nalazi, kako raste, utječe li na šupljinu maternice, uzrokuje li krvarenja i kakve planove žena ima, osobito ako planira trudnoću.
Koliko su miomi česti?
Miomi su vrlo česti, posebno u reproduktivnoj dobi. Najčešće se otkrivaju kod žena između 30. i 50. godine života, iako se mogu pojaviti i ranije. Dio žena nikada neće imati simptome. Dio će ih imati godinama, ali će ih pripisivati “teškim menstruacijama”, stresu, umoru ili godinama. Upravo je to jedan od najvećih problema kod mioma: simptomi se često normaliziraju.
Obilno krvarenje nije nešto što žena mora trpjeti zato što je “takav ciklus”. Umor zbog mogućeg manjka željeza nije nešto što treba pripisati samo obavezama. Pritisak, napuhnutost i bol nisu nešto što treba prešutjeti jer “nije dovoljno strašno”. Ako simptom remeti život, zaslužuje pregled.
Zašto nastaju miomi?
Točan uzrok nastanka mioma nije potpuno razjašnjen, ali zna se da ulogu imaju hormoni, genetika i individualna sklonost. Miomi su osjetljivi na estrogen i progesteron, hormone koji sudjeluju u regulaciji menstrualnog ciklusa. Upravo zato se najčešće razvijaju u reproduktivnoj dobi, a nakon menopauze se kod mnogih žena smanjuju.
Veću vjerojatnost za razvoj mioma mogu imati žene u čijoj obitelji već postoje miomi, primjerice kod majke ili sestre. Na rizik mogu utjecati i dob, tjelesna težina, hormonalni status i drugi čimbenici.
Koji su simptomi mioma maternice?
Miomi mogu biti potpuno tihi. No kada uzrokuju simptome, najčešće se javljaju:
- obilne menstruacije
- produljene menstruacije
- krvarenja između menstruacija
- bolne menstruacije
- anemija
- umor i slabost
- pritisak u zdjelici
- osjećaj punoće ili napuhnutosti u donjem dijelu trbuha
- učestalo mokrenje
- otežano pražnjenje mjehura
- zatvor
- bolovi u donjem dijelu leđa
- bol tijekom spolnog odnosa
- poteškoće sa začećem
- komplikacije u trudnoći kod određenih vrsta mioma
Jedan od najčešćih simptoma su obilna menstrualna krvarenja. Ako žena mora mijenjati uložak ili tampon svakih sat vremena, ako menstruacija traje dulje nego inače, ako se pojavljuju ugrušci, ako zbog ciklusa odgađa obaveze ili se boji izaći iz kuće, to nije samo “jača menstruacija”, to je simptom.
Miomi i obilne menstruacije: kada krvarenje nije normalno?
Obilna menstruacija nije samo neugodnost. Ona može utjecati na cijeli život žene. Žena može planirati sastanke, putovanja, treninge, obiteljske obaveze i posao prema ciklusu. Može nositi rezervnu odjeću, izbjegavati bijele hlače, duže sastanke, putovanja autobusom ili dane kada zna da neće biti blizu toaleta.
Ako menstruacija iscrpljuje, ako traje predugo, ako je bolna ili ako uz nju dolazi slabost, vrtoglavica i umor, potrebno je razgovarati s ginekologom. Miomi nisu jedini mogući uzrok obilnog krvarenja, ali su jedan od čestih razloga koje treba isključiti ili potvrditi.
Miomi i anemija: umor koji žene prečesto pripisuju životu
Kod obilnih i dugotrajnih krvarenja može se razviti anemija, odnosno manjak crvenih krvnih stanica ili željeza. Anemija se često ne doživljava kao nešto ozbiljno jer se njezini simptomi lako zamijene za svakodnevni umor. Žena može osjećati iscrpljenost, slabost, vrtoglavicu, lupanje srca, glavobolje, manjak koncentracije i osjećaj da nema snage za uobičajene aktivnosti.
Problem je što mnoge žene takav umor pripisuju poslu, majčinstvu, stresu, manjku sna ili godinama. No ako se umor javlja uz obilne menstruacije, važno je provjeriti krvnu sliku i feritin. Žena ne mora živjeti iscrpljeno samo zato što se naviknula funkcionirati pod naporom.
Gdje se miomi mogu nalaziti?
Položaj mioma često je važniji od same veličine. Zato se na pregledu ne pita samo koliko je miom velik, nego i gdje se nalazi.
Submukozni miomi
Submukozni miomi rastu prema šupljini maternice. Iako mogu biti manji, često stvaraju veće tegobe jer utječu na unutrašnjost maternice. Oni mogu uzrokovati obilna krvarenja, produljene menstruacije, krvarenja između ciklusa i probleme s plodnošću.
Intramuralni miomi
Intramuralni miomi nalaze se u stijenci maternice. To su vrlo česti miomi. Mogu povećati maternicu i uzrokovati pritisak, bolove, obilnija krvarenja i osjećaj težine u zdjelici.
Subserozni miomi
Subserozni miomi rastu prema vanjskoj strani maternice. Češće stvaraju pritisak na okolne organe, primjerice mokraćni mjehur ili crijeva. Zato žena može imati učestalo mokrenje, osjećaj pritiska, zatvor, bolove u leđima ili stalnu napuhnutost.
Miomi na peteljci
Neki miomi mogu rasti na peteljci. Ako dođe do uvrtanja peteljke, može se pojaviti nagla i jaka bol. Takva bol zahtijeva hitan pregled.
Je li miom opasan?
U većini slučajeva miomi nisu opasni jer su dobroćudne tvorbe. No to ne znači da ih treba ignorirati. Miom može biti problematičan ako uzrokuje obilna krvarenja, anemiju, bolove, pritisak na mokraćni mjehur ili crijeva, probleme s plodnošću ili ako se brzo povećava. Također, svako krvarenje nakon menopauze treba shvatiti ozbiljno i javiti se ginekologu. Nakon menopauze krvarenje nije nešto što treba čekati ili objašnjavati “hormonima” bez pregleda.
Kako se dijagnosticiraju miomi?
Miomi se najčešće dijagnosticiraju ginekološkim pregledom i ultrazvukom. Transvaginalni ultrazvuk liječniku omogućuje da vidi veličinu, broj i položaj mioma. U nekim slučajevima potrebna je dodatna dijagnostika, primjerice magnetska rezonanca. To se osobito odnosi na složenije nalaze, veći broj mioma, planiranje zahvata ili procjenu je li žena kandidatkinja za određeni oblik liječenja, primjerice embolizaciju.
Dijagnostika nije važna samo da bi se miom “izmjerio”. Važna je zato da se razumije što miom radi i koja je najbolja opcija za konkretnu ženu.
Znači li miom uvijek operaciju?
Ne. Miom ne znači uvijek operaciju. To je jedna od najvažnijih poruka koju žene trebaju čuti. Sama činjenica da žena ima miom ne znači da ga treba odmah ukloniti. Neki miomi se samo prate. Neki se liječe lijekovima. Neki se uklanjaju kirurški. Kod nekih žena može se razmotriti embolizacija mioma, minimalno invazivan postupak koji izvodi intervencijski radiolog.
Odluka o liječenju ovisi o simptomima, veličini i položaju mioma, dobi žene, planovima vezanima uz trudnoću, nalazima krvi, općem zdravstvenom stanju i tome koliko miom utječe na svakodnevni život.
Kada se miomi samo prate?
Miomi se često samo prate ako ne uzrokuju simptome, ne rastu brzo i ne remete kvalitetu života. Praćenje znači redovite ginekološke kontrole i ultrazvuk prema preporuci liječnika. Kod žena koje se približavaju menopauzi, a simptomi nisu izraženi, praćenje ponekad ima smisla jer se miomi nakon menopauze mogu smanjiti.
Kada se miomi liječe?
Liječenje se razmatra kada miomi uzrokuju simptome ili komplikacije. To može uključivati obilna krvarenja, anemiju, bolove, pritisak, probleme s mokrenjem ili probavom, poteškoće sa začećem ili komplikacije u trudnoći. Liječenje se također može razmatrati ako miom brzo raste ili ako nalaz zahtijeva dodatnu obradu.
Važno je da žena razumije zašto joj se predlaže određena opcija. Nije isto liječiti miom koji uzrokuje obilna krvarenja, miom koji pritišće mjehur, miom koji deformira šupljinu maternice ili miom kod žene koja planira trudnoću.
Koje su mogućnosti liječenja mioma?
Danas postoji više mogućnosti liječenja mioma. Najbolja opcija nije ista za svaku ženu.
Lijekovi za miome i simptome
Lijekovi mogu pomoći u kontroli simptoma, osobito obilnih krvarenja i bolova. Ne moraju uvijek smanjiti ili ukloniti miom, ali mogu poboljšati kvalitetu života i pomoći kod anemije. Ovisno o nalazu i simptomima, liječnik može preporučiti terapiju za smanjenje krvarenja, hormonalnu terapiju, lijekove protiv bolova ili nadoknadu željeza ako postoji anemija.
Miomektomija
Miomektomija je kirurško uklanjanje mioma uz očuvanje maternice. Često se razmatra kod žena koje žele trudnoću ili žele zadržati maternicu, osobito ako miom deformira šupljinu maternice. Može se izvoditi histeroskopski, laparoskopski, robotski ili klasičnom operacijom, ovisno o veličini, položaju i broju mioma.
Histerektomija
Histerektomija je uklanjanje maternice. To je definitivno rješenje jer se nakon uklanjanja maternice miomi ne mogu vratiti. Najčešće se razmatra kod žena koje imaju teške simptome, završile su s planiranjem trudnoće ili kada druge metode nisu prikladne. To je velika odluka i žena treba dobiti jasno objašnjenje što zahvat znači, koje su posljedice i postoje li druge mogućnosti.
Embolizacija mioma
U epizodi podcasta „Iz Prve ruke“ razgovaramo o jednoj od tema ženskog zdravlja koju žene sve češće pretražuju jer traže jasne odgovore, a ne dodatne razloge za zabrinutost - miomima maternice. Gosti epizode su izv. prof. dr. sc. Ivana Maurac Pašalić, dr. med., specijalistica ginekologije i opstetricije, te doc. prim. dr. sc. Dražen Perkov, dr. med., specijalist radiologije i intervencijske radiologije. Kroz razgovor objašnjavaju što su miomi, kada mogu uzrokovati tegobe, kako se dijagnosticiraju te koje su dostupne mogućnosti liječenja.
Embolizacija mioma, odnosno embolizacija uterinih arterija, minimalno je invazivan postupak kojim se ciljano smanjuje dotok krvi u miome. Kada miom ostane bez svoje opskrbe krvlju, postupno se smanjuje, a simptomi se kod mnogih žena mogu ublažiti.
Zahvat izvodi intervencijski radiolog. Najčešće se radi kroz mali ubod u području prepone ili ručnog zgloba, kroz koji se uvodi tanki kateter do krvnih žila koje opskrbljuju miome. Zatim se apliciraju sitne čestice koje blokiraju dotok krvi prema miomu. Cilj embolizacije nije ukloniti maternicu. Cilj je smanjiti miom i simptome koje uzrokuje.
Za koga je embolizacija mioma dobra opcija?
Embolizacija mioma može biti opcija za žene koje imaju simptomatske miome, žele izbjeći klasičnu operaciju ili žele očuvati maternicu. Može biti korisna kod žena koje imaju više mioma jer se zahvat ne odnosi samo na jedan pojedinačni miom, nego na njihovu opskrbu krvlju.
No embolizacija nije za svaku ženu i nije svaki miom pogodan za taj postupak. Procjena mora biti individualna i uključuje ginekološki pregled, slikovnu obradu, analizu simptoma i razgovor o planovima vezanima uz trudnoću.
Upravo zato je važna suradnja ginekologa i intervencijskog radiologa. Ginekolog procjenjuje ginekološki nalaz i simptome, a intervencijski radiolog može procijeniti je li embolizacija tehnički i medicinski primjerena opcija.
Operacija ili embolizacija mioma: kako znati što je bolje?
Ne postoji univerzalan odgovor. Kod nekih žena najbolja opcija bit će praćenje. Kod nekih lijekovi. Kod nekih kirurško uklanjanje mioma. Kod nekih embolizacija. Kod nekih, osobito ako su simptomi teški i trudnoća više nije u planu, histerektomija.
Odluka se ne donosi samo prema veličini mioma. Miom od 5 centimetara kod jedne žene može imati potpuno drugačije značenje nego miom iste veličine kod druge žene.
Važna pitanja su:
- Gdje se miom nalazi?
- Uzrokuje li simptome?
- Koliko žena krvari?
- Postoji li anemija?
- Pritišće li miom mjehur ili crijeva?
- Planira li žena trudnoću?
- Koliko miom utječe na kvalitetu života?
- Postoji li više mioma?
- Je li nalaz pogodan za embolizaciju?
- Je li operacija nužna ili postoji manje invazivna opcija?
Najbolja odluka je ona koju žena razumije.
Miomi i trudnoća
Miomi ne znače automatski da žena ne može zatrudnjeti. Mnoge žene s miomima zatrudne i iznesu trudnoću bez većih problema. No određeni miomi mogu otežati začeće ili utjecati na trudnoću, osobito ako deformiraju šupljinu maternice. Mogu biti povezani s većim rizikom od spontanog pobačaja, prijevremenog poroda, nepravilnog položaja ploda ili carskog reza, ovisno o slučaju.
Ako žena planira trudnoću i zna da ima miome, važno je napraviti detaljnu procjenu prije trudnoće. Nije uvijek potrebno uklanjati miom, ali je važno znati može li njegov položaj stvarati problem.
Miomi i menopauza
Miomi su povezani s hormonima, pa se nakon menopauze često smanjuju. Kod nekih žena simptomi postaju blaži ili potpuno nestanu, no ako se miom nakon menopauze povećava ili ako se pojavi krvarenje nakon menopauze, potrebno je javiti se ginekologu. Krvarenje nakon menopauze nije normalno i uvijek traži pregled.
Može li se miom smanjiti prirodnim putem?
Ovo je jedno od pitanja koje žene često zanima. Zdrav životni stil može pomoći općem hormonalnom, metaboličkom i upalnom zdravlju, ali čajevi, dodaci prehrani ili prehrambeni režimi ne mogu pouzdano “otopiti” miom.
To ne znači da stil života nije važan. Uravnotežena prehrana, kretanje, regulacija tjelesne težine, dovoljno sna i briga o željezu mogu pomoći tijelu i kvaliteti života. No ako miom uzrokuje obilna krvarenja, anemiju, bol ili pritisak, potrebno je medicinsko praćenje i razgovor o terapijskim mogućnostima.
Kada se treba javiti ginekologu?
Ginekologu se treba javiti ako imate:
- obilne menstruacije
- menstruacije koje traju dulje nego prije
- krvarenja između menstruacija
- bolove u zdjelici
- osjećaj pritiska u donjem dijelu trbuha
- učestalo mokrenje
- zatvor ili pritisak na crijeva
- bolne spolne odnose
- umor, slabost ili vrtoglavice
- poznate miome i planirate trudnoću
- rast mioma na kontrolama
- bilo kakvo krvarenje nakon menopauze
Što pitati liječnika ako imate miom?
Na pregled je dobro doći pripremljena. Ne zato da žena sama sebi postavlja dijagnozu, nego zato da iz ordinacije izađe s jasnijom slikom.
Korisno je pitati:
- Gdje se točno nalazi moj miom?
- Koliko je velik?
- Imam li jedan miom ili više njih?
- Može li taj miom uzrokovati moje simptome?
- Trebam li provjeriti krvnu sliku i željezo?
- Trebam li dodatnu dijagnostiku, primjerice magnetsku rezonancu?
- Treba li miom pratiti ili liječiti?
- Koje su moje opcije liječenja?
- Jesam li kandidatkinja za embolizaciju mioma?
- Je li operacija nužna?
- Kako bi liječenje moglo utjecati na trudnoću?
- Koliko traje oporavak?
- Što se može dogoditi ako zasad samo pratimo miom?
- Kada se trebam javiti ranije od dogovorene kontrole?
Najčešća pitanja o miomima
Jesu li miomi opasni?
Miomi su najčešće dobroćudne tvorbe maternice i nisu rak. Mogu biti problematični ako uzrokuju obilna krvarenja, anemiju, bolove, pritisak, probleme s mokrenjem ili poteškoće s trudnoćom.
Mora li se svaki miom operirati?
Ne. Miom ne znači uvijek operaciju. Neki miomi se samo prate, neki se liječe lijekovima, neki kirurški, a kod nekih žena može se razmotriti embolizacija mioma.
Koja veličina mioma je za operaciju?
Ne postoji jedna veličina koja automatski znači operaciju. Važni su položaj mioma, simptomi, dob žene, planira li trudnoću, postoji li anemija i koliko miom utječe na kvalitetu života.
Može li miom uzrokovati napuhnutost?
Da, miomi mogu uzrokovati osjećaj punoće, pritiska ili napuhnutosti, osobito ako su veći ili ako pritišću okolne organe.
Mogu li miomi uzrokovati učestalo mokrenje?
Da. Ako miom pritišće mokraćni mjehur, žena može imati potrebu za čestim mokrenjem ili osjećaj da ne može potpuno isprazniti mjehur.
Mogu li miomi uzrokovati anemiju?
Da. Miomi mogu uzrokovati obilne i dugotrajne menstruacije, što može dovesti do manjka željeza i anemije.
Mogu li zatrudnjeti ako imam miom?
Mnoge žene s miomima mogu zatrudnjeti. No neki miomi, osobito oni koji deformiraju šupljinu maternice, mogu otežati začeće ili utjecati na trudnoću. Zato je važno napraviti individualnu procjenu.
Što je embolizacija mioma?
Embolizacija mioma je minimalno invazivan postupak kojim se smanjuje dotok krvi u miome. Kada miom ostane bez opskrbe krvlju, postupno se smanjuje, a simptomi se mogu ublažiti.
Tko izvodi embolizaciju mioma?
Embolizaciju mioma izvodi intervencijski radiolog, najčešće u suradnji s ginekologom koji procjenjuje ginekološki nalaz, simptome i prikladnost pacijentice za određenu metodu liječenja.
Nestaju li miomi nakon menopauze?
Kod mnogih žena miomi se nakon menopauze smanjuju jer pada razina hormona koji utječu na njihov rast. No rast mioma ili krvarenje nakon menopauze zahtijevaju pregled.
Zašto je važno govoriti o miomima bez straha?
Zato što previše žena još uvijek misli da su obilne menstruacije normalne. Previše žena živi s anemijom i umorom. Previše žena trpi bolove jer su naučile da je ženska bol nešto što se podrazumijeva.
Miomi nisu rijetka dijagnoza. Rijetko je samo to da o njima govorimo dovoljno jasno. Kada žena zna da miom nije automatski operacija, lakše diše. Kada zna da postoje različite opcije liječenja, lakše postavlja pitanja. Kada zna da embolizacija postoji kao mogućnost za neke pacijentice, može tražiti procjenu. Kada zna da obilno krvarenje nije nešto što mora trpjeti, lakše se odlučuje na pregled.
Cilj nije da se žena sama liječi uz pomoć interneta. Cilj je da na pregled dođe informirana, smirena i spremna razgovarati.
