Koronarna arterijska bolest, koronarna bolest srca, poznata i kao ishemijska bolest srca, jedan je od vodećih zdravstvenih problema u Hrvatskoj i svijetu. Ova podmukla bolest nastaje zbog suženja ili začepljenja koronarnih arterija koje opskrbljuju srce krvlju, kisikom i hranjivim tvarima.
Zamislite srce kao neumornog radnika koji dan i noć pumpa život kroz naše tijelo. No, što ako tom marljivom radniku netko počne uskraćivati hranu i kisik? Upravo to se događa kod koronarne arterijske bolesti, stanja koje pogađa mnoge Hrvate i predstavlja ozbiljnu prijetnju našem zdravlju
Što je koronarna bolest srca?
Koronarna bolest srca je stanje u kojem dolazi do smanjenog protoka krvi kroz srčane arterije. Proces započinje gotovo neprimjetno - sitne masne naslage, poput malenih kamenčića na cesti, počinju se nakupljati na stijenkama arterija.
S vremenom, ti “kamenčići” prerastaju u prave gromade, plakove koji sužavaju prolaz i otežavaju protok krvi. Najčešći uzrok koronarne bolesti srca je ateroskleroza, proces tijekom kojeg se masne naslage (plakovi) talože na stijenkama arterija, postupno sužavajući njihov lumen. Ovo suženje može dovesti do smanjene opskrbe srčanog mišića kisikom, što rezultira različitim kliničkim manifestacijama.
Koronarna bolest srca - različite vrste bolesti
Koronarna bolest srca može se manifestirati na nekoliko načina:
- Stabilna angina pektoris
- Akutni koronarni sindrom (nestabilna angina i akutni infarkt miokarda)
- Iznenadna srčana smrt
- Srčana insuficijencija
- Poremećaji srčanog ritma (aritmija)
- Asimptomatična koronarna bolest srca
Naše tijelo je mudro i često nam šalje signale upozorenja. Kod koronarne bolesti, ti signali mogu biti suptilni, ali ih je važno prepoznati.
Koronarna bolest srca - simptomi
- Bol u prsima, poznata kao angina pektoris, često se opisuje kao osjećaj stezanja ili pritiska. Zamislite da vam netko sjedi na prsima - tako se mnogi pacijenti osjećaju tijekom angine.
- Nedostatak zraka može se javiti čak i pri laganim aktivnostima. Kao da ste se popeli na vrh Medvednice, a zapravo ste samo prošetali do trgovine.
- Umor i slabost mogu biti toliko izraženi da i najjednostavniji zadaci postaju izazov.
- Hladan znoj i osjećaj tjeskobe često prate ove simptome, kao da tijelo osjeća da nešto nije u redu.
Važno je napomenuti da ovi simptomi mogu varirati od osobe do osobe. Neki ljudi, posebno dijabetičari, mogu imati “tihu” koronarnu bolest, bez izraženih simptoma.
Koronarna bolest ne nastaje preko noći. To je proces koji se razvija godinama, često pod utjecajem našeg životnog stila i navika.
Koji su uzroci koronarne bolesti srca?
Neki od glavnih uzroka uključuju:
- Nezdrava prehrana bogata zasićenim mastima i rafiniranim šećerima. To je kao da svakodnevno sipamo loše gorivo u svoj automobil.
- Pušenje, koje oštećuje unutarnje stijenke arterija, čineći ih podložnijima nakupljanju plakova.
- Sjedilački način života. Naše tijelo je stvoreno za kretanje, a ne za višesatno sjedenje pred televizorom ili računalom.
Faktori rizika poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa i povišenog kolesterola dodatno opterećuju naše krvne žile. To je kao da vozimo automobil s prenapuhanim gumama po cesti punoj rupa - prije ili kasnije, nešto će popustiti.
Koliko je česta koronarna bolest srca?
Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u cijelom svijetu. Procjenjuje se da će do 2030. godine broj smrtnih slučajeva porasti na 23 milijuna godišnje. U Europi godišnje umire oko 4 milijuna ljudi od kardiovaskularnih bolesti, što čini 45% svih smrtnih slučajeva.
Što povećava rizik od razvoja koronarne bolesti?
Postoji nekoliko ključnih faktora rizika za razvoj koronarne bolesti:
- Dob (>55 za žene i >45 za muškarce)
- Dijabetes (povišeni šećer u krvi)
- Pušenje
- Povišene masnoće u krvi
- Visoki krvni tlak
- Prekomjerna tjelesna težina
- Sjedilački način života
- Genetska predispozicija
Kako se koronarna bolest može dijagnosticirati?
Dijagnostika koronarne bolesti uključuje nekoliko koraka:
- Kardiološki pregled i uzimanje anamneze
- EKG - Može otkriti nepravilnosti u srčanom ritmu ili znakove srčanog udara.
- Ultrazvuk srca - daje “živi” prikaz strukture i funkcije srca, otkrivajući eventualne probleme s protokom krvi ili radom srčanih zalistaka.
- Ergometrijsko testiranje (test opterećenja) - Ergometrijski test je kao “test vožnje” za vaše srce. Hodajući na pokretnoj traci ili vozeći bicikl, liječnici promatraju kako vaše srce reagira na napor.
- U nekim slučajevima, koronarografija - Koronarografija je “zlatni standard” u dijagnostici, jasno pokazuje gdje su “zastoji” u koronarnim arterijama
Prevencija koronarne bolesti srca uključuje:
- zdravu prehranu bogatu voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama
- redovitu tjelesnu aktivnost (barem 30 minuta dnevno)
- prestanak pušenja
- kontrolu stresa
- redovite liječničke preglede i praćenje rizičnih faktora
Liječenje koronarne bolesti
Liječenje koronarne bolesti ovisi o težini stanja i može uključivati:
- medikamentoznu terapiju (antiagregacijski lijekovi, statini, beta blokatori)
- intervencijske zahvate (angioplastika, ugradnja stenta)
- kirurške zahvate (aortokoronarna premosnica)
Koronarna bolest srca je ozbiljno stanje koje zahtijeva pravovremenu dijagnozu i liječenje. Promjena životnog stila i redoviti pregledi ključni su za prevenciju i uspješno upravljanje ovom bolešću. Ako primijetite simptome poput boli u prsima ili nedostatka zraka, posebno tijekom napora, važno je odmah se obratiti liječniku.
Koronarna arterijska bolest ozbiljan je protivnik, ali nije nepobjediv. Uz pravovremeno otkrivanje, pravilno liječenje i, što je najvažnije, zdrav način života, možemo značajno smanjiti rizik od ove podmukle bolesti.
Zapamtite, vaše srce radi za vas 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Najmanje što možete učiniti jest da mu uzvratite brigom i pažnjom. Jer kada brinete o svom srcu, brinete o cijelom svom biću.
Stoga, sljedeći put kad se nađete u iskušenju da preskočite šetnju ili posegnete za još jednom cigaretom, sjetite se svog vjernog saveznika koji kuca u vašim grudima. Zaslužuje vašu pažnju i brigu.
