Slabiji mlaz mokraće, češće ustajanje noću, otežan početak mokrenja i osjećaj da mjehur nije potpuno prazan česte su tegobe kod muškaraca nakon 50. godine. Najčešće su povezane s dobroćudnim povećanjem prostate, ali slične simptome mogu uzrokovati i upala, problemi s mokraćnim mjehurom te, rjeđe, rak prostate. Zato nove ili sve izraženije promjene mokrenja nije dobro jednostavno pripisati godinama.
Važno je znati i da rani rak prostate često uopće ne uzrokuje simptome. Izostanak tegoba zato ne znači automatski da je s prostatom sve u redu, kao što ni problemi s mokrenjem ne znače automatski rak.
Što je prostata i zašto se s godinama mijenja
Prostata je žlijezda smještena neposredno ispod mokraćnog mjehura. Kroz njezin središnji dio prolazi mokraćna cijev, a prostata sudjeluje u stvaranju tekućine koja čini dio sjemena.
S godinama se prostata kod velikog broja muškaraca postupno povećava. Budući da okružuje mokraćnu cijev, povećano tkivo može pritiskati njezin prolaz i otežavati normalno pražnjenje mokraćnog mjehura.
To stanje naziva se benigna hiperplazija prostate, odnosno BHP. Riječ je o dobroćudnom povećanju prostate, a ne o raku, i samo povećanje prostate ne znači da muškarac ima veći rizik od razvoja raka prostate. Ipak, oba stanja mogu postojati istodobno.
Slabiji mlaz mokraće često je jedan od prvih znakova
Promjene se često razvijaju postupno pa ih muškarac dugo doživljava kao normalan dio starenja. Mokrenje može trajati dulje, potrebno je pričekati da mlaz počne, a mlaz postaje slabiji ili se prekida.
Nakon mokrenja može ostati osjećaj da mjehur nije potpuno ispražnjen. Kod nekih muškaraca pojavljuje se i kapanje mokraće nakon što misle da su završili.
Ako se način mokrenja promijenio u odnosu na ono što je za vas bilo uobičajeno, vrijedi to spomenuti liječniku čak i ako simptomi još nisu jako izraženi.
Često ustajanje noću nije uvijek samo posljedica godina
Učestalo mokrenje, osobito tijekom noći, također može biti povezano s povećanom prostatom. Muškarac se može buditi nekoliko puta kako bi mokrio ili tijekom dana osjećati češću i iznenadniju potrebu za odlaskom na toalet.
Prostata ipak nije jedini mogući uzrok. Često mokrenje mogu izazvati i veći unos tekućine, alkohol i kofein, šećerna bolest, lijekovi, poremećaji spavanja, infekcija mokraćnog sustava ili problemi sa samim mokraćnim mjehurom.
Zato broj noćnih odlazaka na toalet nije dovoljan da bi se zaključilo da je problem u prostati. Važno je sagledati sve simptome i njihov razvoj.
Pečenje i bol nisu tipični samo za povećanu prostatu
Dobroćudno povećanje prostate najčešće izaziva probleme s protokom mokraće, ali samo po sebi obično ne uzrokuje visoku temperaturu ili izraženu bol.
Ako se pojave pečenje pri mokrenju, bol u području zdjelice ili međice, bolna ejakulacija, temperatura i zimica, jedan od mogućih uzroka je prostatitis, odnosno upala prostate.
Akutni bakterijski prostatitis može početi naglo i izazvati izrazito loše opće stanje. Temperatura i zimica uz bolno ili otežano mokrenje nisu simptomi koje treba čekati da sami prođu.
Rak prostate u početku često nema nikakve simptome
Jedna od važnijih činjenica o raku prostate jest da lokalizirana bolest često ne daje nikakve znakove. Rak najčešće počinje u dijelu prostate koji nije neposredno uz mokraćnu cijev, pa dugo ne mora utjecati na mokrenje.
Ako se pojave urinarne tegobe, one mnogo češće imaju dobroćudan uzrok poput povećane prostate nego rak. Međutim, simptomi se preklapaju i nije ih moguće pouzdano razlikovati kod kuće.
Kod uznapredovalije bolesti mogu se pojaviti krv u mokraći ili sjemenu, poteškoće s erekcijom, neobjašnjiv gubitak tjelesne mase te trajna bol u leđima, kukovima ili zdjelici. Ti simptomi također mogu imati brojne druge uzroke, ali ih treba provjeriti.
Krv u mokraći nije normalna posljedica starenja
Krv u mokraći može biti vidljiva kao ružičasta, crvena ili tamnija mokraća, ali ponekad se otkrije tek analizom urina.
Uzrok mogu biti infekcije, kamenci, povećana prostata, bolesti bubrega, mokraćnog mjehura ili prostate. Vidljivu krv u mokraći treba liječnički procijeniti čak i ako se pojavila samo jednom i nema boli.
Isto vrijedi za ponavljanu krv u sjemenu, osobito kod starijih muškaraca ili ako se istodobno pojavljuju drugi simptomi.
Problemi s erekcijom nisu specifičan simptom prostate
Erektilna disfunkcija vrlo je česta i može biti povezana s bolestima krvnih žila, šećernom bolešću, lijekovima, hormonskim promjenama, psihološkim čimbenicima i brojnim drugim uzrocima.
Može se pojaviti i kod bolesti prostate ili nakon nekih oblika liječenja prostate, ali sama po sebi ne govori o kojem je problemu riječ.
Ako se poteškoće s erekcijom ponavljaju, osobito ako su novonastale, ima smisla razgovarati s liječnikom umjesto pripisati ih samo dobi.
Kako se provjerava prostata
Pregled počinje razgovorom o simptomima. Liječnika zanima koliko često mokrite, budite li se noću, kakav je mlaz, postoji li osjećaj nepotpunog pražnjenja te imate li bol, krv u mokraći ili druge tegobe.
Ovisno o simptomima mogu se napraviti analiza urina i krvne pretrage, a liječnik može pregledati prostatu kroz završni dio crijeva kako bi procijenio njezinu veličinu i strukturu. Kod problema s mokrenjem ponekad se mjeri i protok mokraće te količina mokraće koja nakon mokrenja ostaje u mjehuru.
Ultrazvuk i druge pretrage nisu potrebni svakom muškarcu. Daljnja obrada određuje se prema simptomima, dobi, nalazu pregleda i individualnom riziku.
Što zapravo pokazuje PSA
PSA je protein koji stvaraju stanice prostate i njegova se koncentracija može izmjeriti u krvi. Povišena vrijednost može biti povezana s rakom prostate, ali PSA nije specifičan samo za rak.
Vrijednost može biti viša i kod dobroćudnog povećanja prostate, upale prostate, infekcije ili nakon određenih postupaka. Na rezultat mogu privremeno utjecati i neki drugi čimbenici.
Ne postoji jedna vrijednost PSA iz koje se može zaključiti da muškarac sigurno ima ili nema rak prostate. Ako je nalaz povišen, liječnik procjenjuje treba li PSA ponoviti i jesu li potrebne dodatne pretrage.
Treba li svaki muškarac nakon 50. napraviti PSA
Odluka o PSA testiranju ne svodi se samo na dob. U obzir se uzimaju osobni rizik, obiteljska anamneza, očekivano trajanje života, prethodni nalazi te moguće koristi i nedostaci testiranja.
Posebno je važno razgovarati o ranijoj procjeni rizika ako je otac ili brat imao rak prostate, osobito u mlađoj životnoj dobi, ili ako postoji poznata nasljedna mutacija poput BRCA2.
U Hrvatskoj se od 2024. provodi Posebni program za probir i rano otkrivanje raka prostate na području Grada Zagreba. Program je usmjeren na muškarce od 55 do 69 godina koji nisu ranije bolovali od raka prostate i nisu napravili PSA u posljednjih 12 mjeseci, a služi i kao podloga za razvoj organiziranog programa probira.
Ako niste dio programa, sa svojim liječnikom možete razgovarati o tome ima li PSA testiranje smisla za vas.
Što ako je PSA povišen
Povišen PSA nije dijagnoza raka prostate. Prvi korak ponekad je ponovno mjerenje, osobito ako postoji mogućnost da je rezultat bio privremeno povišen.
Ako vrijednost i dalje pobuđuje sumnju, urolog može procijeniti dodatne parametre i preporučiti magnetsku rezonanciju prostate. Biopsija se danas ne radi automatski svakom muškarcu s povišenim PSA-om, nego nakon procjene ukupnog rizika i drugih nalaza.
Cilj je otkriti klinički značajan rak, a istodobno izbjeći nepotrebne invazivne postupke kod muškaraca kod kojih je PSA povišen iz dobroćudnih razloga.
Zašto simptome ne treba ignorirati čak ni ako su blagi
Muškarci se na slabiji mlaz ili češće noćno mokrenje mogu toliko postupno naviknuti da ih više ni ne doživljavaju kao simptom.
Neliječena opstrukcija mokraćnog sustava kod nekih muškaraca može dovesti do sve većeg zadržavanja mokraće u mjehuru, ponavljanih infekcija, kamenaca u mjehuru ili problema s bubrezima.
S druge strane, neke bolesti prostate dugo uopće ne daju simptome. Zato pregled nije važan samo kada su tegobe jake. Važna je i nova, trajna promjena u odnosu na ono što je za vas uobičajeno.
Kada simptomi prostate zahtijevaju bržu pomoć
Nemogućnost mokrenja nije simptom koji treba čekati do redovitog termina kod liječnika. Akutna retencija mokraće znači da osoba unatoč punom mjehuru ne može mokriti i zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.
Brže se treba javiti liječniku i ako se pojave:
-
potpuna nemogućnost mokrenja, osobito uz bolan i napet donji dio trbuha
-
temperatura i zimica uz bolno ili otežano mokrenje
-
vidljiva krv u mokraći
-
jaka bol u zdjelici, donjem dijelu trbuha ili leđima
-
naglo pogoršanje općeg stanja uz mokraćne simptome.
Posebno kod temperature, zimice i izraženih mokraćnih tegoba treba misliti na moguću akutnu infekciju i potražiti liječničku pomoć bez odgađanja.
Najčešće postavljana pitanja
Je li normalno da muškarac nakon 50. slabije mokri?
Promjene mokrenja postaju češće s godinama, ali ih ne treba smatrati neizbježnim ili automatski normalnim. Slabiji mlaz može biti povezan s povećanom prostatom, ali postoje i drugi uzroci koje treba procijeniti.
Znači li povećana prostata rak?
Ne. Benigno povećanje prostate nije rak i samo po sebi ne povećava rizik od raka prostate. Muškarac ipak može istodobno imati oba stanja.
Je li često noćno mokrenje simptom prostate?
Može biti, osobito kod povećane prostate, ali nije specifično. Na noćno mokrenje mogu utjecati i unos tekućine, šećerna bolest, lijekovi, problemi sa spavanjem i druga stanja.
Može li rak prostate biti bez simptoma?
Da. Rani rak prostate vrlo često ne daje nikakve simptome, zbog čega se procjena rizika i razgovor o probiru ne trebaju temeljiti samo na tome postoje li tegobe.
Je li povišen PSA isto što i rak prostate?
Ne. PSA može biti povišen i zbog povećane ili upaljene prostate te drugih razloga. Povišen nalaz zahtijeva daljnju procjenu, a ne znači automatski dijagnozu raka.
Kada se treba javiti urologu?
Pregled je opravdan ako se pojavljuju trajne ili sve izraženije promjene mokrenja, krv u mokraći ili sjemenu, ponavljane infekcije, bol ili drugi simptomi povezani s mokraćnim sustavom. Ovisno o situaciji, prvi korak može biti i liječnik obiteljske medicine koji će procijeniti treba li urološka obrada.
Može li se povećana prostata liječiti?
Može. Ako su simptomi blagi, ponekad je dovoljno praćenje i promjena određenih navika. Kod izraženijih tegoba postoje lijekovi i različiti zahvati, a izbor ovisi o veličini prostate, simptomima, općem zdravstvenom stanju i nalazima.
Izvori:
