Zašto je bitno održati zdravlje srca? Srce je motor našeg tijela. Kuca neprekidno, danju i noću, a tek kada nešto pođe po zlu, shvatimo koliko o njemu ovisi svaki trenutak života.
Nakon 40. godine, kada se metabolizam usporava, krvne žile postupno gube elastičnost, a svakodnevni stres i sjedilački način života ostavljaju svoj trag, briga o srcu postaje važnija nego ikad. Dobra vijest je da mnogo toga ovisi upravo o nama. Uz pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i pravovremene liječničke preglede, srce može ostati snažno i pouzdano desetljećima.
Prehrana za zdravlje srca
Prvi korak prema zdravom srcu je ono što stavljamo na tanjur. Liječnici i nutricionisti slažu se da je mediteranska prehrana jedan od najboljih načina hranjenja za dugovječnost. To znači obilje svježeg povrća i voća, cjelovitih žitarica, mahunarki i ribe, uz maslinovo ulje kao glavni izvor masnoća. Takva prehrana smanjuje rizik od začepljenja krvnih žila i pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine.
No, nije sve samo u izboru namirnica, već i u količini. Preporuka je smanjiti unos soli na manje od 5 grama dnevno, što je otprilike jedna čajna žličica. Višak soli povisuje krvni tlak i opterećuje srce. Isto vrijedi i za šećer: preporučena gornja granica je šest žličica dnevno za žene i devet za muškarce, no stručnjaci ističu da je još manje - još bolje.
Masnoće također igraju ključnu ulogu. Nezasićene masti iz ribe, orašastih plodova i avokada povoljno djeluju na krvne žile, dok bi se zasićene masti iz maslaca, crvenog mesa i punomasnih mliječnih proizvoda trebale svesti na minimum. Industrijske trans-masti iz pržene i gotove hrane najbolje je u potpunosti izbaciti.
Tjelesna aktivnost - najbolji lijek bez recepta
Kada govorimo o zdravlju srca, kretanje je jednako važno kao i prehrana. Nakon 40. godine, tijelu je potrebno najmanje 150 minuta umjereno intenzivne aktivnosti tjedno: to može biti brza šetnja, vožnja bicikla, plivanje ili lagano trčanje. Drugim riječima, pola sata kretanja pet puta tjedno dovoljno je da srce ostane u formi.
Osim kardio-aktivnosti, preporučuju se i vježbe snage barem dva puta tjedno. Jačanjem mišića potičemo metabolizam, čuvamo kosti i smanjujemo opterećenje srca. Dobra vijest je da nije nužno upisati se u teretanu, i vježbe vlastitom težinom, poput čučnjeva i sklekova, donose značajne koristi.
Čak i male promjene u svakodnevici čine razliku. Umjesto lifta birajte stepenice, parkirajte dalje pa prošećite ili napravite kratku pauzu za istezanje nakon sat vremena sjedenja. Redovito kretanje ne samo da jača srce, već smanjuje stres i poboljšava san.
Zdravlje srca - pregledi koji spašavaju život
Mnogi kardiovaskularni problemi razvijaju se tiho, bez simptoma. Zato su preventivni pregledi ključni, osobito nakon 40. godine. Krvni tlak trebalo bi provjeravati barem jednom godišnje, a kolesterol i masnoće u krvi svake 4 do 6 godina, češće ako postoje dodatni rizici. Razina šećera u krvi također se preporučuje redovito kontrolirati, neliječeni dijabetes značajno povećava rizik od srčanih bolesti.
Važno je naglasiti da rutinski pregledi poput EKG-a ili CT angiografije nisu potrebni zdravim osobama bez simptoma. Oni se rade samo po preporuci liječnika, kada postoji sumnja na srčanu bolest ili kod osoba s visokim rizikom. Ono što jest univerzalno važno su osnovni parametri: tlak, šećer i kolesterol. Njihovo praćenje na vrijeme može spriječiti ozbiljne komplikacije.
Čimbenici rizika koje možemo kontrolirati
Pušenje, pretjerana konzumacija alkohola, kronični stres i nedostatak sna glavni su neprijatelji zdravog srca. Prestanak pušenja već u prvoj godini prepolovi rizik od srčanog udara. Smanjenje alkohola, dovoljno sna (barem sedam sati noću) i tehnike opuštanja poput meditacije ili šetnje u prirodi, čine golemu razliku.
Održavanje zdrave tjelesne težine također je važno: višak kilograma znači dodatno opterećenje za srce. Umjerenost u hrani i redovito kretanje najbolji su način za dugoročnu ravnotežu.
Muškarci i žene - slični ciljevi, različiti putovi
Iako su preporuke za prehranu i vježbanje iste, postoje razlike u tome kako srčane bolesti izgledaju kod muškaraca i žena. Muškarci češće imaju tipične simptome srčanog udara: pritisak i bol u prsima koja se širi u ruku ili vrat. Žene, pak, nerijetko osjećaju nespecifične znakove poput umora, mučnine ili nelagode u gornjem dijelu trbuha.
Kod žena rizik naglo raste nakon menopauze, a dodatno su ugrožene one koje su tijekom trudnoće imale komplikacije poput preeklampsije ili gestacijskog dijabetesa. Upravo zato ženama treba posvetiti posebnu pažnju u prevenciji i redovitom praćenju zdravstvenih parametara.
Nakon 40. godine srce traži našu zahvalnost i brigu. Zdrava prehrana, svakodnevno kretanje, kontrola stresa i redoviti pregledi najjače su oružje protiv bolesti koje su i dalje vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj i svijetu. Ne čekajte simptome, počnite na vrijeme.
