Antibiotici predstavljaju jedan od najvećih medicinskih napredaka 20. stoljeća, spasivši milijune života od nekad smrtonosnih bakterijskih infekcija. No, njihova učinkovitost danas je ugrožena pretjeranom i nepravilnom upotrebom.
Ovaj vodič donosi sve što trebate znati o antibioticima - od mehanizama djelovanja i pravilnog uzimanja, do problema rezistencije i čuvanja. Bilo da vam je liječnik upravo propisao antibiotik ili želite biti informirani za buduće situacije, ovdje ćete pronaći znanstveno utemeljene odgovore na sva pitanja vezana uz antibiotike.
Što su antibiotici i kako djeluju?
Antibiotici su lijekovi koji se koriste u liječenju zaraznih bolesti uzrokovanih bakterijama. Uz antibiotike, postoje i antivirotici, antimikotici i antiparazitski lijekovi koji se koriste u liječenju virusnih, gljivičnih odnosno infekcija uzrokovanih parazitima.
Važno je zapamtiti: Antibiotici djeluju isključivo protiv bakterijskih infekcija. Ne djeluju protiv virusa koji uzrokuju prehladu, gripu i većinu upala grla. Istraživanja pokazuju da čak 46% Hrvata pogrešno vjeruje da se antibiotici mogu koristiti za liječenje virusnih infekcija.
Antibiotici djeluju na nekoliko načina kako bi suzbili bakterije:
- Bakteriostatski antibiotici - sprječavaju daljnji rast bakterija
- Baktericidni antibiotici - potpuno uništavaju bakterije
Vrste antibiotika i njihova klasifikacija
- Antibiotici širokog spektra - djeluju na veći broj različitih vrsta bakterija
- Antibiotici uskog spektra - djeluju na manji broj različitih vrsta bakterija
- Beta-laktamski antibiotici (penicilini, cefalosporini, karbapenemi, monobaktami)
- Tetraciklini
- Makrolidi
- Kinoloni
- Aminoglikozidi
- Glikopeptidi
- Oksazolidinoni
- Sulfonamidi
Najpoznatiji predstavnici beta-laktamskih antibiotika su penicilinski antibiotici. Drugi poznati antibiotici uključuju amoksicilin (samostalno ili u kombinaciji s klavulanskom kiselinom), doksiciklin, azitromicin (Sumamed) i mnogi drugi.
Kada su antibiotici stvarno potrebni?
- Empirijsko (iskustveno) - temelji se na pretpostavljanju uzročnika. Na primjer, kod gnojne angine najčešći uzročnik je streptokok, pa je lijek prvog izbora penicilinski antibiotik. Kod urinarnih infekcija najčešći uzročnik je E. coli.
- Ciljano - temelji se na dokazanom uzročniku putem laboratorijskih testova.
- Infekcije srednjeg uha i sinusa
- Teške upale grla (streptokokna angina)
- Infekcije dišnih putova (bronhitis, pneumonija)
- Infekcije mokraćnih putova
- Infekcije kože i mekih tkiva
- Infekcije kostiju i zglobova
- Obične prehlade
- Većine slučajeva upale grla
- Gripe
- Većine slučajeva akutnog sinusitisa (preko 80% je virusnog porijekla)
Pravilno uzimanje antibiotika
Pravilno uzimanje antibiotika ključno je za njihovu učinkovitost i sprječavanje razvoja rezistencije:
- Antibiotik mora propisati liječnik nakon obavljenog pregleda
- Pridržavajte se propisane doze i vremena uzimanja - većinu antibiotika potrebno je uzimati u točno određeno vrijeme
- Ne prekidajte terapiju prije nego što je propisano, čak i ako se osjećate bolje
- Ne čuvajte antibiotike za kasnije i ne uzimajte antibiotike propisane drugoj osobi
- Pazite na upute o uzimanju s hranom ili na prazan želudac - hrana može povećati ili smanjiti učinak antibiotika
- Na prazan želudac, najmanje 1 sat prije jela
- Uzimanje uz dovoljno tekućine, najbolje s vodom
- Izbjegavanje mlijeka i mliječnih proizvoda kod nekih antibiotika jer kalcij može smanjiti apsorpciju
- Ako zaboravite dozu, uzmite je čim se sjetite, ali nikada ne uzimajte dvostruku dozu
- Amoksicilin: Može se uzimati na pun ili prazan želudac
- Sumamed (azitromicin): Koristi se za liječenje infekcija gornjih i donjih dišnih putova, kože i spolno prenosivih bolesti
- Klavocin (amoksicilin s klavulanskom kiselinom): Koristi se za infekcije dišnih putova, mokraćnih putova, kože i mekih tkiva
Doziranje antibiotika
- Vrste infekcije
- Težine infekcije
- Vrste antibiotika
- Dobi i težine pacijenta
- Funkcije bubrega i jetre
- Neki antibiotici zahtijevaju uzimanje svakih 8 sati (3 puta dnevno)
- Drugi se uzimaju svakih 12 sati (2 puta dnevno)
- Neki, poput azitromicina, uzimaju se jednom dnevno
Pravilo za svaki antibiotik: Uvijek dovršite cijeli propisani ciklus, čak i ako se simptomi povuku. Prerano prekidanje može dovesti do razvoja otpornosti bakterija na antibiotik.
Antimikrobna rezistencija - rastuća globalna prijetnja
Otpornost na antibiotike (antimikrobna rezistencija) je sposobnost bakterije da pobijedi djelovanje jednog antibiotika ili više njih. Ljudi i životinje ne mogu postati otporni na antibiotike, ali to mogu bakterije koje prenose ljudi i životinje.
- Spontane mutacije u vlastitom genetskom materijalu
- Horizontalni transfer gena - kada jedna bakterija preuzme mehanizam rezistencije od druge koja nosi određeni gen
- Pretjerana upotreba antibiotika u medicini i stočarstvu
- Nepotpuno uzimanje propisane terapije
- Nepotrebno propisivanje antibiotika za virusne infekcije
- Prodaja antibiotika bez recepta (ilegalna u Hrvatskoj, ali prisutna u nekim zemljama)
Posljedice otpornosti na antibiotike:
- Teže liječenje infekcija koje su nekad bile jednostavne za liječiti
- Produljeno vrijeme hospitalizacije
- Veći zdravstveni troškovi
- Povećana smrtnost - u Europi godišnje umire oko 33.000 ljudi zbog infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike
Čuvanje antibiotika i rok trajanja
Opće upute za čuvanje:
- Čuvati na suhom, tamnom i hladnom mjestu (ispod 25°C)
- Ne čuvati u kupaonici zbog vlage
- Držati izvan dohvata djece
- Tablete antibiotika: Za većinu lijekova rok trajanja nije fiksan i mogu se koristiti sigurno još neko vrijeme nakon isteka, ali proizvođač ne može garantirati 100%-tnu učinkovitost
- Antibiotici u obliku suspenzije (sirupa):
- Nakon pripreme najčešće vrijede 7 dana izvan hladnjaka
- U hladnjaku (2-8°C) mogu trajati 10-14 dana
- Nakon isteka ovog vremena treba ih baciti
Nikada nemojte koristiti preostale antibiotike iz prethodnih terapija. Čak i ako su naizgled isti simptomi, uzrok može biti drugačiji i potreban je drugačiji antibiotik. Preostale antibiotike treba odnijeti u ljekarnu na pravilno zbrinjavanje.
Antibiotici i posebne situacije
Najčešće nuspojave su:
- Proljev
- Bolovi u trbuhu
- Nadutost
- Slabija otpornost organizma
Uzimanje dokazanih proizvoda s mliječnokiselinskim bakterijama (probiotici) od prvog dana primjene antibiotika i tijekom čitavog trajanja liječenja mogu pomoći u smanjenju probavnih tegoba.
Antibiotici i alkohol
- Uzrokovati nuspojave poput mučnine, povraćanja, bolova u trbuhu
- Smanjiti imunološki odgovor tijela
- Dovesti do dehidracije
- Opteretiti jetru koja već razgrađuje antibiotik
Neki antibiotici (metronidazol, cefotetan) u kombinaciji s alkoholom mogu izazvati ozbiljnu reakciju sličnu disulfiramu, sa simptomima poput crvenila, glavobolje, mučnine i ubrzanog rada srca.
Antibiotici i dojenje
- Penicilinski antibiotici (amoksicilin, klavocin) i cefalosporini se mogu koristiti
- Antibiotici se obično izlučuju u majčino mlijeko u vrlo malim količinama
- Lijekovi koji se u majčinom mlijeku izlučuju u količini manjoj od 10% ukupne majčine doze smatraju se sigurnim za dojenje
Ako je moguće, lijekove treba uzimati neposredno nakon završenog dojenja ili prije djetetovog najdužeg sna.
Prirodni antibiotici - alternativa ili dopuna?
- Ulje divljeg origana - sadrži karvakrol s antibakterijskim djelovanjem
- Ehinaceja - pomaže imunološkom sustavu u borbi protiv infekcija
- Med - zlatni med je prirodni antibiotik bez opasnih interakcija s drugim lijekovima
