Dugotrajan i kronični stres ima snažan i štetan utjecaj na tijelo, mijenjajući njegov normalan rad i potičući razvoj brojnih bolesti. Iako kratkotrajni stres može biti koristan jer nas potiče na reakciju, dugotrajna izloženost stresorima iscrpljuje organizam i remeti ravnotežu.
Stres i imunitet
Neprekidna aktivacija stresnog obrambenog sustava slabi sposobnost tijela da se učinkovito bori protiv bolesti.
Dugotrajni stres potiskuje imunološke funkcije, smanjuje proizvodnju ključnih stanica, povećava osjetljivost na infekcije te potiče razvoj kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, autoimunih poremećaja i karcinoma.
Hormonska neravnoteža i upale
Stres uzrokuje pojačano lučenje hormona poput kortizola i adrenalina, što dugoročno može dovesti do povišenog krvnog tlaka, poremećaja metabolizma, šećerne bolesti tipa 2 i povećane upalnosti u tijelu. Upalne tvari zvane citokini povezane su s razvojem depresije, anksioznosti i drugih mentalnih problema.
Utjecaj stresa na srce, mozak i probavu
Kronični stres povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti. Također remeti probavu uzrokujući žgaravicu, sindrom iritabilnog crijeva i probavne smetnje. Na tijelo negativno djeluje i kroz poremećaje spavanja, umor i smanjenu koncentraciju.
Koliko stres utječe na loše životne navike?
Stres često vodi do nezdravih ponašanja poput pušenja, pretjerane konzumacije alkohola, loše hrane i nedostatka tjelesne aktivnosti. Sve to dodatno pogoršava zdravstveno stanje i ubrzava razvoj bolesti povezanim sa stresom.
