Ako koristite pametni sat ili aplikaciju za praćenje aktivnosti, vjerojatno ste barem jednom vidjeli cilj od 10.000 koraka dnevno. Ta brojka danas se često smatra simbolom zdravog načina života, a mnogi osjećaju zadovoljstvo kada je dosegnu ili krivnju kada ostanu ispod tog praga.
No postavlja se zanimljivo pitanje: treba li nam zaista 10.000 koraka dnevno ili je riječ o brojci koja je jednostavno dobro osmišljena i lako pamtljiva?
Odgovor je pomalo iznenađujući. Ova preporuka nije nastala kao službena medicinska smjernica, nego kao marketinška ideja koja je s vremenom postala globalni standard.
Kako je nastalo pravilo o 10.000 koraka?
Priča počinje u Japanu tijekom 1960-ih godina, kada je uoči Olimpijskih igara u Tokiju lansiran pedometar pod nazivom Manpo-kei, što u prijevodu znači „mjerač 10.000 koraka”.
Broj 10.000 odabran je zato što je jednostavan, upečatljiv i motivirajući. Ujedno, japanski znak za broj 10.000 podsjeća na osobu u hodu, što je dodatno pridonijelo popularnosti koncepta.
Drugim riječima, cilj od 10.000 koraka izvorno je bio više marketinška poruka nego strogo znanstveno utemeljena preporuka.
Znači li to da 10.000 koraka nije korisno?
Nipošto. Hodanje je jedna od najjednostavnijih i najučinkovitijih aktivnosti za očuvanje zdravlja.
Redovito hodanje povezano je s nižim rizikom od:
- bolesti srca i krvnih žila
- povišenog krvnog tlaka
- dijabetesa tipa 2
- pretilosti
- depresije
- prerane smrti
Dakle, iako brojka 10.000 nije nastala iz medicinskih smjernica, ona predstavlja vrlo dobar i motivirajući cilj za mnoge ljude.
Koliko je koraka zapravo dovoljno?
Današnja istraživanja pokazuju da zdravstvene koristi počinju i pri znatno manjem broju koraka.
Kod osoba srednje i starije životne dobi značajno smanjenje rizika od prerane smrti zabilježeno je već pri oko 6.000 do 8.000 koraka dnevno. Kod mlađih odraslih osoba koristi se često nastavljaju povećavati do oko 8.000 do 10.000 koraka.
To znači da ne morate nužno doseći 10.000 koraka svaki dan kako biste učinili nešto vrlo korisno za svoje zdravlje.
Što kažu službene preporuke?
World Health Organization i druge stručne organizacije ne propisuju točan broj koraka.
Umjesto toga, preporučuju najmanje 150 do 300 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, odnosno 75 do 150 minuta intenzivnije aktivnosti, uz vježbe snage najmanje dva puta tjedno.
Drugim riječima, važnije je koliko se redovito krećete nego hoćete li doseći točno određenu brojku na pametnom satu.
Je li važnija brojka koraka ili ukupno kretanje?
Za većinu ljudi najvažnije je smanjiti vrijeme provedeno u sjedećem položaju i povećati svakodnevnu aktivnost.
Ako jedan dan napravite 4.000 koraka, a drugi 9.000, to i dalje može biti dio vrlo zdravog obrasca ponašanja.
Tijelo ne broji korake. Ono reagira na redovito kretanje.
Može li cilj od 10.000 koraka biti koristan?
Apsolutno. Mnogim ljudima konkretan cilj pomaže da ostanu motivirani.
Brojka 10.000 koraka jednostavna je, lako pamtljiva i dovoljno ambiciozna da potakne više kretanja. Problem nastaje tek kada je doživljavamo kao strogu granicu ispod koje “ništa ne vrijedi”.
U stvarnosti, svako povećanje aktivnosti u odnosu na sjedilački način života donosi korist.
Što ako ne možete hodati toliko?
Zdravstvene koristi moguće je postići i s manjim brojem koraka, sporijim tempom ili drugim oblicima aktivnosti poput plivanja, vožnje bicikla ili vježbi snage.
Najvažnije je pronaći oblik kretanja koji možete održavati dugoročno.
Dosljednost je važnija od savršenog rezultata.
Mit o 10.000 koraka doista je djelomično nastao iz marketinga, ali to ne znači da je cilj beskoristan.
Naprotiv, potaknuo je milijune ljudi da se više kreću. Ipak, moderna medicina naglašava da zdravlje ne ovisi o jednoj magičnoj brojci, nego o ukupnoj razini redovite tjelesne aktivnosti.
Ako danas napravite više koraka nego jučer, već ste učinili nešto dobro za svoje zdravlje.
Izvori:
