Posljednjih mjeseci internet je preplavljen tvrdnjama da bi Generacija Z mogla biti prva generacija u modernoj povijesti koja ima niži IQ od svojih roditelja. Ideja zvuči dramatično, ali iza nje stoji niz istraživanja i rasprava koje su ozbiljno podijelile stručnjake.
Je li riječ o stvarnom padu inteligencije ili samo o promjeni načina na koji razmišljamo i učimo? Odgovor nije tako jednostavan.
Što kažu istraživanja o IQ-u Generacije Z
Neka novija istraživanja sugeriraju da mladi rođeni od sredine 90-ih nadalje postižu nešto slabije rezultate na standardiziranim kognitivnim testovima u odnosu na prethodne generacije.
Radi se o relativno malom padu, često svega nekoliko bodova, ali ono što zabrinjava stručnjake jest trend. Tijekom 20. stoljeća IQ je kontinuirano rastao, fenomen poznat kao Flynnov efekt. Danas se sve češće govori o njegovom obratu, tzv. reverse Flynn effect.
Drugim riječima, generacije su desetljećima postajale “pametnije” u smislu testova inteligencije, a sada se taj trend zaustavlja ili čak okreće.
Zašto se govori o padu inteligencije
Postoji nekoliko teorija koje pokušavaju objasniti ovaj fenomen, ali nijedna nije konačna.
Jedan od najčešće spominjanih razloga je utjecaj digitalne tehnologije i ekrana. Prekomjerno korištenje uređaja može smanjiti koncentraciju, sposobnost dubokog razmišljanja i rješavanja problema.
Dodatno, promjene u obrazovanju igraju veliku ulogu. Digitalizacija nastave i oslanjanje na brze informacije često zamjenjuju klasično učenje koje uključuje analizu, čitanje i dugotrajnu koncentraciju.
Tu su i širi faktori poput manjeg čitanja, kraće pažnje, drugačijeg provođenja slobodnog vremena i stalne dostupnosti “instant odgovora”.
Sve to zajedno može utjecati na rezultate testova, ali ne nužno i na stvarnu inteligenciju.
Je li Generacija Z stvarno manje inteligentna
Ovdje dolazimo do ključne stvari. Pad IQ rezultata ne znači automatski pad inteligencije.
Mnogi znanstvenici upozoravaju da su klasični IQ testovi dizajnirani za drugačije okruženje i način razmišljanja. Današnja generacija razvija kognitivne vještine koje ti testovi možda ne mjere dovoljno dobro.
Primjerice, Generacija Z često pokazuje bržu obradu informacija, snalaženje u digitalnom okruženju i sposobnost filtriranja velikih količina sadržaja.
Drugim riječima, ne radi se nužno o manjoj inteligenciji, nego o drugačijem tipu inteligencije.
Što je reverse Flynn effect
Kako bi se razumjela cijela priča, važno je znati što znači ovaj pojam.
Reverse Flynn effect označava pad IQ rezultata nakon desetljeća rasta, a povezuje se s promjenama u okolišu, obrazovanju i načinu života.
Zanimljivo je da se taj pad ne objašnjava genetikom, nego vanjskim čimbenicima poput obrazovanja, prehrane i društvenih navika.
To znači da je riječ o promjenama koje su potencijalno reverzibilne.
Koliko su društvene mreže i tehnologija krivi
Tema koja se najviše spominje je utjecaj društvenih mreža i digitalnog sadržaja.
Sve češće se govori o fenomenu koji se popularno naziva “brain rot”, odnosno prekomjernom konzumiranju površnog sadržaja koji ne potiče razmišljanje.
No važno je biti realan. Tehnologija sama po sebi nije problem. Problem nastaje kada zamjenjuje duboko učenje, smanjuje fokus i potiče površno procesiranje informacija.
Drugim riječima, nije stvar u tome da je Gen Z “manje pametan”, nego u tome kako koristi dostupne alate.
Može li se trend preokrenuti
Dobra vijest je da stručnjaci ne smatraju ovaj trend trajnim.
Naglasak se sve više stavlja na povratak kvalitetnom učenju, razvoj kritičkog razmišljanja i bolji balans između digitalnog i analognog.
Drugim riječima, nije kasno za promjenu načina na koji učimo i razmišljamo.
Priča o Generaciji Z i IQ-u zvuči dramatično, ali realnost je nijansiranija.
Postoje naznake pada rezultata na testovima, ali to ne znači da su mladi danas manje inteligentni. Radi se o generaciji koja razmišlja drugačije, u potpuno drugačijem okruženju.
Ako išta, ovo je više upozorenje nego presuda. Način na koji učimo, radimo i koristimo tehnologiju ima stvaran utjecaj na naš mozak.
Možda je vrijeme da ponekad smanjimo kratki, površni sadržaj i damo više prostora aktivnostima poput čitanja koje potiču koncentraciju i dublje razmišljanje.
Izvori:
