Optički neuritis je stanje u kojem dolazi do upale vidnog živca - snopa živčanih vlakana koji prenose slike iz oka do mozga. Ova upala uzrokuje različite probleme s vidom i često je prvi znak ozbiljnije bolesti - prvi simptom multiple skleroze. Evo sve što trebate znati o ovom važnom medicinskom problemu.
Što je optički neuritis?
Vidni živac je poput kabela koji prenosi vizualne podatke od oka do mozga. On je prekriven zaštitnim slojem naziva mijelin, koji pomaže u brzom i učinkovitom prijenosu signala. Kod optičkog neuritisa dolazi do upale i oticanja tog živca, što oštećuje mijelin, i time usporava ili blokira prijenos podataka.
Zbog ovih promjena vid može postati zamagljen, a boje manje intenzivne. Najčešće je zahvaćeno samo jedno oko.
Koji su simptomi optičkog neuritisa?
Glavni simptomi su:
- Bol u oku, osobito pri pomicanju oka. Ova bol može biti tupa i često prethodi gubitku vida nekoliko dana.
- Naglo smanjenje vida na jednom oku, koje može nastupiti unutar nekoliko sati do nekoliko dana.
- Zamućen ili slabiji vid, kao da gledate kroz zamagljeno staklo.
- Smanjena percepcija boja, posebno crvene, boje se doimaju isprano ili blijedo.
- Bljeskovi ili treperenje svjetlosti pri pomicanju očiju.
- Uthoffov fenomen - pogoršanje simptoma kada je tjelesna temperatura povišena (npr. vruća kupka, vježbanje).
Temperatura i iscrpljenost mogu dodatno pogoršati simptome.
Kako se razvija bolest?
Gubitak vida najčešće se postepeno pogoršava i doseže vrhunac unutar 1 do 2 tjedna od početka simptoma. Nakon toga, većina pacijenata počinje s postupnim oporavkom vida koji može trajati nekoliko tjedana do mjeseci. Iako se većina oporavi, neki ljudi mogu imati trajni gubitak vida ili trajne smetnje u vidnom polju.
Zašto je optički neuritis prvi simptom multiple skleroze
Multipla skleroza (MS) je kronična autoimuna bolest u kojoj tijelo greškom napada mijelin - zaštitni sloj živaca u mozgu i leđnoj moždini. Optički neuritis je najčešće prvi simptom multiple skleroze.
Otprilike 20 do 30 posto osoba koje dožive optički neuritis kasnije razviju multiplu sklerozu. S druge strane, pola ljudi s multiplom sklerozom tijekom bolesti doživi epizode optičkog neuritisa.
Najvažniji dijagnostički alat za procjenu rizika razvoja multiple skleroze je magnetska rezonancija (MR) mozga. Prisutnost demijelinizacijskih lezija (oštećenja mijelina) upućuje na veći rizik. Statistički, osobe s pronađenim lezijama imaju između 35 i čak 50 posto šanse da unutar pet godina dobiju multiplu sklerozu, dok osobe bez lezija imaju znatno manji rizik.
Koji su ostali mogući uzroci optičkog neuritisa?
Iako je multipla skleroza najčešći uzrok, optički neuritis može nastati i zbog drugih razloga:
- Virusne i bakterijske infekcije (kao što su ospice, Lajmska bolest ili sifilis)
- Upale, uključujući i autoimune bolesti poput lupusa
- Vaskularne bolesti koje utječu na krvnu opskrbu živca
- Izlaganje toksičnim tvarima ili nekim lijekovima
- Neuromijelitis optika, autoimuna bolest slična MS-u, ali drugačijeg tijeka
Kako se postavlja dijagnoza?
Dijagnoza se temelji na kliničkoj slici, oftalmološkom pregledu i slikovnim dijagnostičkim metodama:
- Pregled vida i vidnog polja
- Procjena percepcije boja
- Magnetska rezonancija mozga za otkrivanje oštećenja mijelina
- Ponekad se rade i dodatni neurološki testovi
Liječenje i prognoza
Najčešće se koristi liječenje kortikosteroidima kako bi se smanjila upala i ubrzao oporavak vida. Većina pacijenata oporavlja vid u roku od nekoliko mjeseci, ali praćenje je važno zbog mogućeg razvoja multiple skleroze.
Rana dijagnoza i liječenje mogu umanjiti tijek bolesti i spriječiti nove oštećenja. Redovni liječnički pregledi i praćenje simptoma ključni su za zdravlje pacijenta.
Ukratko, optički neuritis je ozbiljno stanje koje zahtijeva pažnju stručnjaka jer može biti prvi znak multiple skleroze, ali i drugih bolesti. Ako primijetite bol u oku, naglo pogoršanje vida ili promjenu u percepciji boja, nije vrijeme za odgađanje - potražite pomoć liječnika.
