Tlak oko 90/60 mmHg kod nekih ljudi može biti potpuno uobičajen, osobito ako nemaju nikakve tegobe. Nizak tlak postaje važniji kada ga prate vrtoglavica, slabost, zamagljen vid, mučnina ili nesvjestica, kada se naglo spusti ili kada se simptomi pojavljuju pri ustajanju. Zato se ne procjenjuje samo broj na tlakomjeru, nego i kako se osoba osjeća te je li tlak inače takav.
Što znači tlak 90/60
Krvni tlak prikazuje se s dvije vrijednosti.
Gornji ili sistolički tlak pokazuje tlak u arterijama dok srce izbacuje krv, a donji ili dijastolički tlak tlak između otkucaja, kada se srce opušta.
Vrijednost 90/60 mmHg nalazi se približno na donjoj granici onoga što se uobičajeno smatra zdravim krvnim tlakom. Hipotenzija se najčešće definira kao tlak niži od 90/60 mmHg.
Ipak, ta granica nije čvrsta linija koja dijeli zdravu osobu od bolesne.
Neki ljudi cijeli život imaju vrijednosti oko 90/60 mmHg i osjećaju se potpuno dobro. U takvoj situaciji nizak tlak često ne zahtijeva liječenje.
Nizak tlak nije problem ako nema simptoma
Jedna niža vrijednost izmjerena kod osobe koja se dobro osjeća najčešće nije razlog za paniku.
Nizak krvni tlak obično nije štetan ako nema drugih zabrinjavajućih simptoma.
Primjerice, tlak 92/60 ili 90/60 može biti uobičajen kod:
- mladih i zdravih osoba
- fizički aktivnih ljudi
- osoba koje prirodno imaju niže vrijednosti
- nekih trudnica
- osoba koje nemaju vrtoglavicu, nesvjesticu ili druge tegobe.
Puno je važnije je li tlak odjednom niži nego inače ili uz njega postoje simptomi.
Osoba koja godinama ima tlak oko 95/60 i osjeća se dobro nije u istoj situaciji kao netko čiji se tlak iznenada spustio sa 130/80 na 90/60 i pritom osjeća izrazitu slabost ili vrtoglavicu.
Najčešći simptomi niskog tlaka
Kada zbog niskog tlaka mozak i drugi organi privremeno dobivaju manje krvi nego što im je potrebno, mogu se pojaviti simptomi.
Najčešći su:
- vrtoglavica
- osjećaj da ćete se onesvijestiti
- nesvjestica
- zamagljen vid
- slabost
- umor
- mučnina
- otežana koncentracija
- zbunjenost
Mogu se pojaviti i lupanje srca ili osjećaj nestabilnosti.
Povremena blaga vrtoglavica može imati mnogo drugih uzroka, pa sama po sebi ne potvrđuje da je problem upravo nizak tlak.
Tlak može pasti nakon naglog ustajanja
Ako vam se zavrti kada ustanete iz kreveta ili sa stolca, mogući uzrok je ortostatska ili posturalna hipotenzija.
Pri ustajanju dio krvi zbog gravitacije privremeno odlazi prema nogama. Organizam to normalno nadoknađuje ubrzanjem rada srca i stezanjem krvnih žila.
Ako taj mehanizam ne reagira dovoljno brzo, tlak može pasti i pojaviti se:
- vrtoglavica
- zamagljen vid
- slabost
- osjećaj nestabilnosti
- nesvjestica
Ortostatska hipotenzija najčešće se definira padom sistoličkog tlaka za najmanje 20 mmHg ili dijastoličkog za najmanje 10 mmHg nakon ustajanja.
Takve tegobe mogu biti izraženije kod dehidracije, nakon duljeg ležanja, kod starijih osoba te uz određene lijekove i bolesti.
Dehidracija je čest razlog privremenog pada tlaka
Ako izgubite više tekućine nego što unesete, smanjuje se volumen krvi koji cirkulira tijelom, pa može pasti i krvni tlak.
To se može dogoditi zbog:
- nedovoljnog unosa tekućine
- vrućine i jakog znojenja
- povraćanja
- proljeva
- povišene temperature
- intenzivne tjelesne aktivnosti.
Čak i blaža dehidracija kod nekih ljudi može izazvati slabost, vrtoglavicu i simptome posturalne hipotenzije.
Ako je nizak tlak posljedica gubitka tekućine, istodobno se mogu pojaviti žeđ, suha usta, tamniji urin ili rjeđe mokrenje.
Neki lijekovi mogu sniziti krvni tlak
Nizak tlak može biti povezan i s terapijom.
To uključuje određene:
- lijekove za visoki krvni tlak
- diuretike
- lijekove za srce
- neke antidepresive
- lijekove koji utječu na autonomni živčani sustav
- druge lijekove koji mogu utjecati na krvne žile ili volumen krvi
Ako se vrtoglavica ili slabost pojavila nakon uvođenja novog lijeka ili promjene doze, ne treba samostalno prekidati terapiju. Potrebno je razgovarati s liječnikom koji može procijeniti treba li prilagoditi lijek ili dozu.
Anemija i gubitak krvi također mogu sniziti tlak
Veći gubitak krvi smanjuje volumen krvi u cirkulaciji i može dovesti do ozbiljnog pada tlaka.
Kod sporijeg ili kroničnog gubitka krvi osoba može imati i anemiju, uz simptome poput:
- umora
- slabosti
- bljedila
- zadihanosti pri naporu
- lupanja srca
- vrtoglavice
Ako su simptomi niskog tlaka povezani s obilnim menstruacijama, krvarenjem iz probavnog sustava ili drugim mogućim izvorom gubitka krvi, potrebna je liječnička procjena.
Krvne pretrage mogu pomoći otkriti anemiju i druge moguće uzroke tegoba.
Nizak tlak može pratiti i druga zdravstvena stanja
Hipotenzija nije uvijek zasebna bolest.
Može se pojaviti kod:
- srčanih bolesti
- izrazito sporog srčanog ritma
- problema sa srčanim zaliscima
- srčanog zatajenja
- nekih bolesti štitnjače
- adrenalne insuficijencije
- niske razine glukoze u krvi
- dijabetesa s oštećenjem autonomnih živaca
- Parkinsonove bolesti i drugih neuroloških poremećaja
- ozbiljnih infekcija
- teških alergijskih reakcija
Zato se kod ponavljajućih simptoma traži uzrok niskog tlaka, a ne samo način kako povisiti brojku na tlakomjeru.
Je li tlak 90/60 prenizak
Tlak 90/60 nije nužno prenizak ako se osjećate dobro.
Takav nalaz može biti normalan za određenu osobu, osobito ako su slične vrijednosti prisutne godinama i nema simptoma.
Veću pažnju zahtijeva kada je tlak 90/60:
- znatno niži nego što je inače
- praćen vrtoglavicom
- uzrokuje nesvjesticu
- prati ga izrazita slabost
- javlja se nakon krvarenja, povraćanja ili proljeva
- pojavio se nakon promjene terapije
- povezan je s bolovima u prsima ili otežanim disanjem
Dakle, ista brojka nema isto značenje kod svake osobe.
Je li opasniji nizak gornji ili donji tlak
Nije dobro procjenjivati ozbiljnost samo prema jednoj od dvije vrijednosti.
Vrlo nizak sistolički tlak može biti posebno važan jer govori o tlaku kojim se krv iz srca potiskuje prema organima, ali značenje ovisi o cijelom nalazu, simptomima i uzroku.
Primjerice, vrijednost 88/58 kod zdrave osobe bez simptoma može imati potpuno drukčije značenje od naglog pada tlaka na istu vrijednost kod osobe koja je izgubila veću količinu krvi.
Zato je važnije procijeniti promjenu u odnosu na uobičajeni tlak i simptome nego izolirano gledati gornju ili donju brojku.
Nizak tlak u trudnoći
Krvni tlak se tijekom trudnoće može sniziti zbog promjena u cirkulaciji.
Kod nekih trudnica niže vrijednosti ne stvaraju ozbiljne probleme, ali izražena vrtoglavica, nesvjestica, krvarenje, jaka bol, otežano disanje ili drugi novi simptomi zahtijevaju liječničku procjenu.
Trudnice ne bi trebale samostalno povećavati unos soli ili mijenjati lijekove kako bi povisile tlak bez savjeta liječnika.
Kako pravilno izmjeriti tlak kod kuće
Jedna neobična vrijednost ne mora predstavljati vaš stvarni uobičajeni tlak.
Prije mjerenja:
- sjedite nekoliko minuta u miru
- oslonite leđa
- držite stopala na podu
- ruku poduprite približno u visini srca
- koristite odgovarajuću veličinu manžete
- tijekom mjerenja ne razgovarajte
Ako ste dobili neočekivano nisku vrijednost, mjerenje možete ponoviti nakon nekoliko minuta u miru.
Korisno je zapisati:
- izmjerene vrijednosti
- vrijeme mjerenja
- simptome
- jesu li se pojavili nakon ustajanja
- jeste li jeli, vježbali ili uzeli lijek neposredno prije mjerenja
Krvni tlak prirodno varira tijekom dana i ovisi o položaju tijela, aktivnosti, hrani, lijekovima i drugim čimbenicima.
Kako provjeriti pada li tlak pri ustajanju
Ako se vrtoglavica redovito javlja pri ustajanju, liječnik može usporediti tlak u ležećem ili sjedećem položaju s tlakom nakon ustajanja.
Pad sistoličkog tlaka za 20 mmHg ili više ili dijastoličkog za 10 mmHg ili više nakon ustajanja može upućivati na posturalnu hipotenziju i razlog je za procjenu mogućih uzroka, uključujući lijekove.
Takva mjerenja ne treba koristiti za samostalno postavljanje dijagnoze, osobito ako imate izražene simptome ili ste već padali u nesvijest.
Što može pomoći kod niskog tlaka
Ako je nizak tlak za vas uobičajen i nemate simptome, često nije potrebno ništa posebno poduzimati.
Kod ljudi koji imaju blaže simptome može pomoći:
- ustajanje polako iz kreveta ili stolca
- izbjegavanje naglih promjena položaja
- dovoljan unos tekućine
- izbjegavanje dugog stajanja ako ono izaziva simptome
- oprez pri vrlo visokim temperaturama
- praćenje situacija u kojima se simptomi pojavljuju
Sporije ustajanje, dovoljan unos vode i prilagodba svakodnevnih navika mogu pomoći kod dijela osoba sa simptomima niskog tlaka.
Povećanje unosa soli nije univerzalna preporuka. Previše soli može biti problem kod određenih srčanih, bubrežnih i drugih bolesti, pa takvu promjenu treba dogovoriti s liječnikom.
Kava nije liječenje za kronično nizak tlak
Kofein može kratkotrajno povisiti krvni tlak kod nekih ljudi, ali kava nije terapija za neobjašnjivu ili simptomatsku hipotenziju.
Ako se simptomi stalno vraćaju, važnije je utvrditi postoji li dehidracija, lijek koji snižava tlak, anemija, srčani problem ili neki drugi uzrok.
Slično vrijedi i za energetska pića - kratkotrajno povećanje tlaka nije razlog da se koriste kao način liječenja hipotenzije.
Kada se zbog niskog tlaka javiti liječniku
Razgovor s liječnikom preporučljiv je ako:
- često imate vrtoglavice
- ponavljano osjećate slabost pri ustajanju
- tlak vam je postao značajno niži nego prije
- imali ste nesvjesticu
- simptomi su počeli nakon uvođenja ili promjene lijeka
- osjećate lupanje ili nepravilno kucanje srca
- simptomi ometaju svakodnevne aktivnosti
- često padate ili gubite ravnotežu
Ako tlak često iznosi oko 90/60, ali se osjećate potpuno dobro, liječnik može procijeniti da je to jednostavno vaša uobičajena vrijednost.
Znakovi upozorenja - kada odmah potražiti liječničku pomoć
Vrlo nizak ili naglo snižen tlak može biti znak ozbiljnog stanja, osobito ako organi više ne dobivaju dovoljnu količinu krvi.
Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako nizak tlak prati:
- gubitak svijesti
- jaka bol ili pritisak u prsima
- izraženo otežano disanje
- izrazita zbunjenost
- hladna i ljepljiva koža
- vrlo ubrzano i plitko disanje
- slab i ubrzan puls
- plavičaste usnice ili nokti
- obilno ili nekontrolirano krvarenje
- naglo ozbiljno pogoršanje općeg stanja
Takvi simptomi mogu biti znak šoka, koji može nastati zbog ozbiljnog gubitka krvi, teške infekcije, srčanog problema ili teške alergijske reakcije i zahtijeva hitno liječenje.
Nije važna samo brojka nego i kako se osjećate
Kod niskog tlaka vrijedi jednostavno pravilo: vrijednost treba tumačiti zajedno sa simptomima i vašim uobičajenim krvnim tlakom.
Tlak 90/60 može biti normalna vrijednost kod osobe koja se dobro osjeća.
Ista vrijednost može zahtijevati dodatnu procjenu ako je nastala naglo i prati je vrtoglavica, slabost ili nesvjestica.
Posebno je važno utvrditi uzrok ako se problemi ponavljaju jer hipotenzija može biti povezana s dehidracijom, lijekovima, anemijom, srčanim, hormonalnim ili drugim zdravstvenim stanjima.
Najčešće postavljanja pitanja
Je li tlak 90/60 prenizak?
Tlak 90/60 nalazi se na donjoj granici uobičajenih vrijednosti i kod nekih ljudi može biti sasvim normalan. Ako nemate vrtoglavicu, nesvjesticu, slabost ili druge simptome i tlak vam je inače sličan, sama vrijednost najčešće nije razlog za zabrinutost.
Koji se tlak smatra niskim?
Hipotenzija se uobičajeno definira kao krvni tlak niži od 90/60 mmHg. Ipak, liječnici uz samu vrijednost procjenjuju i simptome, promjenu u odnosu na uobičajeni tlak te moguće uzroke.
Koji su simptomi niskog tlaka?
Najčešći simptomi su vrtoglavica, slabost, zamagljen vid, mučnina, nesvjestica, umor i poteškoće s koncentracijom. Neki ljudi imaju vrlo nizak tlak bez ikakvih simptoma.
Zašto mi se zavrti kada ustanem?
Vrtoglavica nakon ustajanja može biti posljedica posturalne hipotenzije, odnosno pada krvnog tlaka pri promjeni položaja. Povremeno se može pojaviti zbog dehidracije ili naglog ustajanja, ali česte simptome treba provjeriti s liječnikom.
Može li dehidracija uzrokovati nizak tlak?
Gubitak tekućine smanjuje volumen krvi i može sniziti krvni tlak. To se može dogoditi zbog nedovoljnog pijenja, jakog znojenja, povraćanja, proljeva ili temperature.
Kada je nizak tlak opasan?
Posebno zabrinjava nagli pad krvnog tlaka uz nesvjesticu, bol u prsima, otežano disanje, zbunjenost, hladnu ljepljivu kožu ili znakove ozbiljnog krvarenja. Takvi simptomi zahtijevaju hitnu liječničku procjenu.
Izvori:
