Zamislite da svaki put kad koristite umjetnu inteligenciju za pisanje, rješavanje zadatka ili istraživanje, zapravo uzimate mali kredit od vlastitog mozga. Taj kredit, upozoravaju znanstvenici s MIT-a, nije besplatan: zove se "kognitivni dug". S vremenom, kamate dolaze na naplatu.
Što je "kognitivni dug"?
MIT-ova studija, prva takve vrste, pratila je 54 odrasle osobe kroz četiri mjeseca. Sudionici su bili podijeljeni u tri grupe: jedni su pisali eseje koristeći samo ChatGPT, drugi su se oslanjali na Google, a treći su zadatke rješavali bez ikakvih digitalnih pomagala – samo vlastitim mozgom. Tijekom pisanja, svi su imali EEG uređaje na glavi koji su pratili moždanu aktivnost, a kasnije su njihove eseje ocjenjivali i ljudi i AI.
Rezultati su jasni i zabrinjavajući:
1. Oni koji su koristili isključivo ChatGPT pokazali su najmanju moždanu aktivnost, slabiju povezanost među dijelovima mozga i lošije pamćenje napisanog. Čak 83% tih korisnika nije moglo citirati vlastiti tekst nekoliko minuta nakon pisanja.
2. Grupa koja je koristila Google imala je srednju razinu moždane aktivnosti.
3. Najbolje su prošli oni koji su pisali bez ikakvih alata, njihovi mozgovi radili su najviše, a pamćenje i osjećaj vlasništva nad tekstom bili su najjači.
Što se događa kad se "AI ekipa" mora snaći bez AI-ja?
U četvrtoj fazi, znanstvenici su zamijenili uloge: korisnici ChatGPT-a morali su pisati bez pomoći, a "moždana" grupa dobila je priliku koristiti AI. Rezultat? Oni koji su se navikli na AI, kad su ostali bez njega, pisali su lošije nego oni koji nikad nisu koristili AI. Njihovi tekstovi bili su površni, puni grešaka i bez dubljih uvida.
Zašto se to događa?
Znanstvenici su to nazvali "kognitivnom atrofijom": mozak, kao i mišić, slabi ako ga ne koristimo. Svaki put kad prepustimo AI-ju da misli umjesto nas, naš mozak radi manje i gubi kondiciju. S vremenom, to vodi do slabije sposobnosti samostalnog razmišljanja, slabijeg pamćenja i smanjene kreativnosti.
Je li rješenje zabraniti AI?
Ne. Ključ je u ravnoteži i svjesnom korištenju. Oni s jakim kognitivnim temeljima, koji povremeno koriste AI kao alat, mogu čak pojačati vlastitu moždanu aktivnost. No, kronični korisnici, koji se oslanjaju isključivo na AI, riskiraju da im mozak "zaboravi" kako samostalno raditi.
Što to znači za budućnost?
Ako se trend nastavi, mogli bismo dobiti generacije koje su brze i učinkovite kad imaju AI pri ruci, ali izgubljene i nesigurne kad ga nema. To nije samo pitanje produktivnosti, već i otpornosti na manipulacije, sposobnosti kritičkog mišljenja i kreativnosti.
AI je moćan alat, ali nije zamjena za vlastiti mozak. Svaki put kad biramo prečac, uzimamo mali kredit od vlastite sposobnosti razmišljanja. Dug se gomila polako, ali kad dođe na naplatu, cijena može biti visoka. Ključ je u mudrom korištenju: neka AI bude pomoćnik, a ne zamjena za naše razmišljanje.
Ova tema izazvala je burne reakcije i rasprave diljem svijeta. Iako je studija još u fazi recenzije i zahtijeva daljnja istraživanja, njezine poruke su jasne: ne zaboravite koristiti vlastiti mozak, čak i kad je AI na dohvat ruke.
