Nedostatak sna nije samo umor - to je i svojevrsni biokemijski poremećaj koji utječe na hormone, imunitet i zdravlje srca. Čak i jedna noć lošeg sna mijenja tijelo, a kronični manjak može dovesti do ozbiljnih bolesti.
Hormoni izvan kontrole: glad i stres
Bez dovoljno sna kortizol (hormon stresa) raste, što povećava apetit i odlaganje masnoće, posebno oko trbuha. Grelin (hormon gladi) se povećava, a leptin (hormon sitosti) pada - rezultati su prejedanje i debljanje. Studije pokazuju da spavanje manje od 6 sati noću povećava rizik od pretilosti za 30%.
Imunitet i srce na udaru
Tijekom sna tijelo proizvodi citokine, proteine koji se bore protiv nfekcija. Nedostatak sna ih smanjuje, pa ste podložniji prehladama, virusima i kroničnim bolestima.
Kratak san povećava krvni tlak i upalne markere, što opterećuje srce. Dugoročno, nedostatak sna diže kolesterol i trigliceride, povećavajući rizik od srčanog udara i moždanog udara. Hormonski disbalans dodatno šteti žilama.
Mozak i raspoloženje u kaosu
Bez sna amigdala (dio mozga zadužen za obradu emocija, posebno straha, pamćenja, odlučivanja i društvenog ponašanja) postaje preaktivna, što pojačava anksioznost i razdražljivost. Koncentracija pada, pamćenje slabi, dok rizik od depresije raste. Kronična nesanica nosi promjene u mozgu slične onima kod depresije.
Nedostatak sna oštećuje hormone, imunitet i srce - ciljajte spavati 7-9 sati svake noći. Male navike poput redovitog ritma i tamne sobe čine pomažu za dug san. Vaše tijelo treba san više nego što mislite.
