Internet je vjerojatno ta jedna stvar koja je najbolje što nam se dogodilo i najgore što nam se dogodilo! Internet je danas arena u kojoj svatko može reći što misli - ali i mjesto gdje najgori komentari često dolaze do najviše pažnje. I dok su društvene mreže i portali zamišljeni kao prostori razmjene mišljenja, stvarnost je puno mračnija: komentari ispod članaka i objava često su prepuni mržnje, vrijeđanja i brutalnosti. Tko su ti ljudi koji pišu najodvratnije komentare? Što ih zapravo tjera?
Psihološki portret hejtera: Mračne osobine i uživanje u tuđoj patnji
Znanstvena istraživanja iz svijeta jasno pokazuju: ljudi koji ostavljaju najzlobnije komentare na internetu često imaju izražene tzv. "mračne tetrad" osobine - narcizam, makijavelizam, psihopatiju i sadizam.
- Narcizam: Uvjerenje da su posebni i superiorni, uz stalnu potrebu za pažnjom i divljenjem.
- Makijavelizam: Manipulativnost, hladna proračunatost i spremnost na iskorištavanje drugih radi osobne koristi.
- Psihopatija: Impulzivnost, nedostatak empatije, neosjetljivost na tuđu patnju i sklonost antisocijalnom ponašanju.
- Sadizam: Uživanje u tome da drugi pate, bilo fizički ili psihički – upravo to daje osjećaj moći i zadovoljstva.
Najnovija istraživanja pokazuju da su psihopatija i sadizam najjači pokazatelji mrzilačkog komentiranja. Ljudi s ovim osobinama ne samo da ne osjećaju grižnju savjesti, nego im vrijeđanje drugih daje osjećaj moći i zadovoljstva. Suprotno popularnom mišljenju, hejteri često imaju visoko samopouzdanje - što više uživaju u povređivanju drugih i što bolje misle o sebi, veća je vjerojatnost da će trolati i vrijeđati druge.
Zašto su ljudi okrutniji online nego uživo?
Internet daje osjećaj anonimnosti i nedostatka posljedica - poznato kao "online disinhibicijski efekt". Ljudi su skloni reći stvari online koje nikada ne bi izgovorili licem u lice, jer ne osjećaju posljedice svojih riječi. Ova distanca smanjuje empatiju i olakšava okrutno ponašanje.
Dodatno, algoritmi društvenih mreža često nagrađuju negativnost - komentari puni mržnje i provokacija dobivaju više pažnje, reakcija i vidljivosti, što hejtere dodatno motivira. Negativnost se širi poput virusa: jedan loš komentar može pokrenuti lavinu mržnje.
Frustracija, zavist i nezadovoljstvo: Okidači mržnje
Nisu svi hejteri "rođeni zli". Istraživanja pokazuju da frustracija, nezadovoljstvo životom i zavist također mogu biti snažni pokretači mrzilačkog ponašanja. Kad ljudi osjećaju da im nešto nedostaje ili su nesretni, internet postaje ventil za ispuštanje bijesa i frustracija. Zavist prema tuđem uspjehu ili sreći može biti dodatno gorivo za negativne komentare.
Obični ljudi kao povremeni trolovi
Važno je naglasiti: nisu svi koji ostave ružan komentar patološki hejteri. Istraživanja s Cornella pokazuju da i "obični" ljudi, kada su izloženi frustraciji, osjećaju moć anonimnosti ili vide da drugi rade isto, mogu skliznuti u zle komentare. Trolanje je često situacijsko, a ne nužno urođeno, ali internet svakako olakšava najgorim osobinama izlazak na površinu.
Primjeri iz stvarnog života: Komentari koji šokiraju
Pogled na komentare na domaćim portalima i društvenim mrežama otkriva brutalnu iskrenost, vrijeđanje na nacionalnoj, osobnoj i emocionalnoj razini, ismijavanje tuđe nesreće i otvorenu mržnju. Od vrijeđanja sportaša i slavnih osoba, preko ismijavanja tuđe tragedije, do nacionalističkih i rasističkih ispada - sve je to postalo "normalno" u online prostoru.
Zašto je važno razumijeti psihologiju hejtera?
Razumijevanje psihološkog profila hejtera pomaže nam da shvatimo - mržnja online nije slučajna, niti je uvijek odraz stvarnog svijeta. To je kombinacija mračnih osobina, frustracija, osjećaja moći i nagrade koju daje pažnja publike. Sljedeći put kad pročitate otrovan komentar, sjetite se: to više govori o autoru nego o bilo čemu drugome. A ako se uhvatite da i sami pišete nešto zlobno, zapitajte se - što vas zapravo tjera na to?
Internet je ogledalo društva, ali i pojedinca. Što ćete vi vidjeti kad pogledate? Internet ne čini ljude zlima, ali im daje prostor da to budu, i često bez posljedica.
