Antibiotici su jedan od najvažnijih lijekova za liječenje bakterijskih infekcija, ali njihov učinak nije ograničen samo na bakterije koje uzrokuju bolest. Tijekom terapije mogu utjecati i na mikroorganizme koji prirodno žive u našim crijevima.
Zbog toga se nakon antibiotika kod nekih ljudi javljaju proljev, nadutost, grčevi ili promjene u probavi. Iako se često govori o potrebi za „podizanjem imuniteta“ nakon antibiotika, preciznije je govoriti o oporavku organizma i crijevne mikrobiote.
Crijeva i imunološki sustav međusobno su povezani, ali ne postoji jedna namirnica ili dodatak prehrani koji će nakon terapije jednostavno „vratiti imunitet“.
Što antibiotici rade crijevnoj flori?
U našim crijevima živi velik broj bakterija i drugih mikroorganizama koji zajedno čine crijevnu mikrobiotu. Oni sudjeluju u probavi, metabolizmu određenih hranjivih tvari i normalnom funkcioniranju imunološkog sustava.
Antibiotik djeluje protiv bakterija, ali ne može uvijek razlikovati one koje uzrokuju infekciju od dijela korisnih bakterija u crijevima. Zbog toga tijekom terapije može doći do promjene sastava crijevne mikrobiote.
Kod većine ljudi probavni se sustav nakon završetka terapije postupno stabilizira, ali brzina oporavka može se razlikovati od osobe do osobe.
Koje su probavne tegobe česte nakon antibiotika?
Jedna od poznatijih nuspojava antibiotika je proljev povezan s njihovom primjenom. Prema Mayo Clinic, javlja se kod približno jedne od pet osoba koje uzimaju antibiotike, a blaži slučajevi uglavnom prolaze tijekom terapije ili ubrzo nakon njezina završetka.
Mogu se pojaviti i:
- mekša ili češća stolica
- nadutost
- pojačani plinovi
- grčevi i nelagoda u trbuhu
- privremene promjene u probavi.
Kod blagih tegoba posebno je važno paziti na dovoljan unos tekućine, osobito ako postoji proljev.
Kako obnoviti crijevnu floru nakon antibiotika?
Ne postoji univerzalna „detoksikacija“ ili preparat koji je potreban svima nakon antibiotika. Za većinu zdravih ljudi najbolja osnova oporavka je povratak uravnoteženoj i raznolikoj prehrani.
Posebno su korisne namirnice bogate vlaknima, poput povrća, voća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i sjemenki. Vlakna služe kao važan izvor hrane mikroorganizmima u crijevima.
Ako je probava nakon terapije osjetljiva, količinu vlakana nije potrebno naglo povećavati. Prebrzo povećanje unosa može kod nekih ljudi dodatno pojačati plinove, nadutost i grčeve.
Što jesti nakon antibiotika?
Umjesto traženja jedne „najbolje“ namirnice, korisnije je postupno vratiti raznoliku prehranu.
Dobar izbor mogu biti zobene pahuljice i druge cjelovite žitarice, povrće, voće, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke. Ako ih dobro podnosite, prehrani možete dodati i fermentirane namirnice.
Jogurt i kefir među jednostavnijim su primjerima, a živi mikroorganizmi mogu se nalaziti i u nekim drugim fermentiranim namirnicama. Važno je znati da nije svaki fermentirani proizvod automatski izvor živih probiotičkih kultura, jer ih određeni postupci proizvodnje mogu deaktivirati.
Treba li uzimati probiotik nakon antibiotika?
To je jedno od najčešćih pitanja nakon antibiotske terapije, ali odgovor nije jednostavno „da“ za svakoga.
Postoje istraživanja koja pokazuju da određeni probiotici mogu smanjiti rizik od proljeva povezanog s antibioticima. Međutim, učinak ovisi o probiotičkom soju, dozi, osobi i razlogu zbog kojeg se probiotik koristi. Za mnoge primjene još nije poznato koji je probiotik najbolji niti koliko dugo ga treba uzimati.
Zato oznaka „probiotik“ na pakiranju sama po sebi ne znači da će svaki proizvod imati jednak učinak.
Postoje i istraživanja koja sugeriraju da određene kombinacije probiotika nakon antibiotika ne moraju nužno ubrzati povratak mikrobiote u stanje prije terapije. Zbog toga se probiotici ne mogu preporučiti kao univerzalno rješenje za „obnavljanje crijevne flore“ kod svih ljudi.
Ako želite uzimati probiotički dodatak, osobito ako imate kroničnu bolest ili oslabljen imunološki sustav, najbolje je prethodno razgovarati s liječnikom ili ljekarnikom. Rizik od ozbiljnih nuspojava probiotika veći je kod teško bolesnih osoba i osoba s oslabljenim imunitetom.
Prebiotici i probiotici nisu isto
Ova se dva pojma često zamjenjuju. Probiotici su živi mikroorganizmi, dok su prebiotici sastojci hrane kojima se određeni korisni mikroorganizmi u crijevima mogu hraniti.
Zato se u svakodnevnoj prehrani ne treba usredotočiti samo na probiotičke proizvode. Raznolika prehrana bogata biljnim namirnicama i vlaknima također je važna za zdravlje crijevne mikrobiote.
Koliko traje oporavak crijevne flore nakon antibiotika?
Ne postoji rok koji vrijedi za sve. Utjecaj antibiotika ovisi o vrsti lijeka, trajanju terapije, prehrani, zdravstvenom stanju i početnom sastavu mikrobiote.
Zbog toga nema potrebe očekivati da se probava mora vratiti u normalu određenog dana nakon posljednje tablete.
Ako se osjećate dobro, nije potrebno provoditi posebne režime čišćenja organizma, stroge dijete ili uzimati velik broj dodataka prehrani samo zato što ste završili antibiotsku terapiju.
Proljev nakon antibiotika: kada nije bezazlen?
Blaga promjena stolice može biti prolazna nuspojava antibiotika. Ipak, antibiotici mogu povećati rizik od infekcije bakterijom Clostridioides difficile (C. difficile), koja može izazvati ozbiljniji proljev i upalu debelog crijeva.
Liječniku se treba javiti ako je proljev izražen, dugotrajan ili se pogoršava, osobito ako ga prate temperatura, jaka bol u trbuhu, krv u stolici ili znakovi dehidracije poput izrazite žeđi, suhih usta, slabosti i smanjenog mokrenja.
Važno je liječniku napomenuti da ste nedavno uzimali antibiotik, čak i ako je terapija već završila.
Kako pomoći organizmu da se oporavi nakon antibiotika?
Oporavak ne mora uključivati posebne preparate. Dovoljno sna, redoviti obroci, raznolika prehrana, odgovarajući unos tekućine i postupni povratak uobičajenim aktivnostima dobra su osnova.
Za crijevnu mikrobiotu posebno je važna dugoročna kvaliteta prehrane, a ne nekoliko dana „popravnog režima“.
Antibiotici ne znače da je vaš imunitet nakon terapije „uništen“. Mogu privremeno promijeniti crijevnu mikrobiotu, a kod većine ljudi fokus treba biti na normalnom oporavku, uravnoteženoj prehrani i praćenju eventualnih probavnih tegoba.
Ako se simptomi nakon antibiotika ne smiruju ili postaju izraženiji, umjesto samostalnog eksperimentiranja s dodacima prehrani potrebno je potražiti liječnički savjet.
Izvori:
