Masna jetra jedna je od najčešćih bolesti jetre današnjice, a procjenjuje se da pogađa sve veći broj ljudi, uključujući i mlađe osobe. U većini slučajeva ne izaziva nikakve simptome pa se često otkrije slučajno, tijekom sistematskog pregleda ili ultrazvuka abdomena.
Iako u početku može djelovati bezazleno, masna jetra ne bi se trebala zanemariti. Ako se ne liječi, kod dijela osoba može napredovati u upalu jetre, stvaranje ožiljnog tkiva (fibrozu), cirozu pa čak i povećati rizik od raka jetre.
Dobra je vijest da se u velikom broju slučajeva promjenama životnih navika stanje može značajno poboljšati, a često i potpuno povući.
Što je masna jetra?
Masna jetra ili steatoza jetre stanje je u kojem se u stanicama jetre nakuplja previše masti. Mala količina masti u jetri je normalna, no kada ona čini više od približno 5 % mase jetre, govori se o masnoj jetri.
Postoje dva osnovna oblika:
- nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) - danas sve češće nazvana MASLD (Metabolic dysfunction-associated steatotic liver disease), povezana s metaboličkim poremećajima
- alkoholna masna bolest jetre, koja nastaje zbog dugotrajnog prekomjernog unosa alkohola.
Najveći broj oboljelih danas ima upravo metabolički uvjetovanu masnu jetru.
Zašto nastaje masna jetra?
Najčešći uzrok je kombinacija više čimbenika koji utječu na metabolizam.
Rizik povećavaju:
- prekomjerna tjelesna težina, osobito masno tkivo oko trbuha
- inzulinska rezistencija
- šećerna bolest tipa 2
- povišene masnoće u krvi
- povišen krvni tlak
- sjedilački način života
- prehrana bogata ultraprerađenom hranom, zasićenim mastima i dodanim šećerima
- prekomjerno konzumiranje alkohola.
Genetska predispozicija također može imati važnu ulogu pa se masna jetra ponekad razvije i kod osoba koje nisu izrazito pretile.
Ima li masna jetra simptome?
U većine ljudi masna jetra ne uzrokuje nikakve tegobe.
Kada se simptomi ipak pojave, mogu uključivati:
- umor
- osjećaj težine ili nelagode ispod desnog rebrenog luka
- slabost
- nadutost.
Kako bolest napreduje prema fibrozi ili cirozi, mogu se razviti ozbiljniji simptomi poput nakupljanja tekućine u trbuhu, žutice ili poremećaja zgrušavanja krvi.
Koji su nalazi važni?
Dijagnoza se postavlja kombinacijom razgovora s liječnikom, laboratorijskih nalaza i slikovnih pretraga.
Jetreni enzimi
Najčešće se određuju:
- ALT
- AST
- GGT
- ALP.
Važno je znati da uredni jetreni enzimi ne isključuju masnu jetru. Mnogi ljudi imaju normalne nalaze krvi, a ultrazvuk ipak pokazuje nakupljanje masti.
Krvne pretrage
Liječnik će često preporučiti i:
- glukozu i HbA1c
- lipidogram (kolesterol i trigliceride)
- kompletne jetrene probe
- procjenu funkcije bubrega
- krvnu sliku.
Ultrazvuk abdomena
Ultrazvuk je najčešća i najdostupnija metoda za otkrivanje masne jetre.
Može pokazati povećanu količinu masnog tkiva u jetri, iako ne može uvijek precizno procijeniti stupanj ožiljkavanja.
Elastografija jetre
Kod osoba s većim rizikom liječnik može preporučiti elastografiju (FibroScan ili slične metode), kojom se procjenjuje postoji li fibroza ili ciroza.
Može li se masna jetra izliječiti?
U velikom broju slučajeva odgovor je - da.
Jetra ima iznimnu sposobnost oporavka. Ako se promijene životne navike dovoljno rano, nakupljena mast može se postupno smanjiti.
Najvažnije je djelovati prije razvoja trajnih ožiljaka.
Kako prehrana može pomoći?
Ne postoji jedna posebna dijeta za masnu jetru, ali postoje prehrambeni obrasci koji imaju najbolje rezultate.
Preporučuje se prehrana bogata:
- povrćem
- voćem (u umjerenim količinama)
- mahunarkama
- cjelovitim žitaricama
- ribom
- maslinovim uljem
- orašastim plodovima.
Ovakav način prehrane vrlo je sličan mediteranskoj prehrani, koja ima najviše znanstvenih dokaza u smanjenju masnoće u jetri.
S druge strane, korisno je ograničiti:
- zaslađena pića
- velike količine slatkiša
- ultraprerađenu hranu
- prženu hranu
- velike količine crvenog i procesiranog mesa
- alkohol, osobito ako je jetra već oštećena.
Koliko je važan gubitak kilograma?
Čak i 5 do 10 % smanjenja tjelesne težine može značajno smanjiti količinu masti u jetri.
Kod nekih osoba već gubitak od 3 do 5 % tjelesne težine poboljšava nalaze, dok veći gubitak može pomoći u smanjenju upale i rizika od fibroze.
Važno je mršaviti postupno jer vrlo brzo mršavljenje može imati suprotan učinak i dodatno opteretiti jetru.
Koliko se treba kretati?
Redovita tjelesna aktivnost jedna je od najučinkovitijih metoda liječenja.
Preporučuje se najmanje:
- 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno, poput brzog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja
- dva treninga snage tjedno.
Dobra vijest je da tjelovježba poboljšava stanje jetre čak i kada ne dovede odmah do značajnog gubitka kilograma.
Postoje li lijekovi?
Za većinu osoba s metabolički uvjetovanom masnom jetrom ne postoji jedan lijek koji bi izliječio bolest.
Liječenje je usmjereno na:
- regulaciju tjelesne težine
- liječenje dijabetesa
- snižavanje kolesterola i triglicerida
- kontrolu krvnog tlaka
- promjenu životnih navika.
Kod određenih bolesnika liječnik može preporučiti specifične lijekove, ovisno o stupnju bolesti i drugim zdravstvenim stanjima.
Može li kava pomoći jetri?
Zanimljivo je da istraživanja pokazuju kako umjerena konzumacija kave (najčešće dvije do tri šalice dnevno, bez velikih količina šećera i vrhnja) može biti povezana s manjim rizikom od razvoja fibroze kod osoba s kroničnim bolestima jetre.
Naravno, kava nije lijek, ali može biti dio zdravog načina života ako za njezino konzumiranje ne postoje druge medicinske prepreke.
Kada se javiti liječniku?
Ako su vam tijekom sistematskog pregleda pronađeni povišeni jetreni enzimi ili je ultrazvuk pokazao masnu jetru, važno je dogovoriti pregled s liječnikom.
Pregled je posebno važan ako uz masnu jetru imate:
- šećernu bolest tipa 2
- pretilost
- visoki krvni tlak
- povišene masnoće u krvi
- redovito konzumirate alkohol
- imate obiteljsku povijest bolesti jetre.
Ranim otkrivanjem i promjenom životnih navika moguće je spriječiti razvoj ozbiljnijih komplikacija.
Masna jetra jedna je od najčešćih kroničnih bolesti današnjice, ali ujedno i jedna od onih na koje možemo značajno utjecati vlastitim navikama. Uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, postupan gubitak viška kilograma i kontrola metaboličkih čimbenika mogu pomoći jetri da se oporavi i smanjiti rizik od ozbiljnijih oštećenja. Redoviti liječnički pregledi i praćenje nalaza važni su kako bi se bolest prepoznala na vrijeme i pravodobno liječila.
Izvori:
