Putovanja donose nova iskustva, ali ponekad i zdravstvene tegobe koje mogu pokvariti godišnji odmor. Jedna od najčešćih je putnički proljev, koji se može pojaviti već nekoliko dana nakon dolaska na odredište. Najčešće je posljedica konzumacije hrane ili vode kontaminirane bakterijama, virusima ili parazitima, a češće se javlja tijekom putovanja u zemlje s drugačijim higijenskim standardima.
Iako se u većini slučajeva povlači spontano kroz nekoliko dana, važno je znati kako ublažiti simptome, spriječiti dehidraciju i prepoznati situacije u kojima je potrebno potražiti liječničku pomoć.
Što uzrokuje putnički proljev?
Najčešći uzrok putničkog proljeva su bakterije, osobito određeni sojevi bakterije Escherichia coli (E. coli). No, proljev mogu uzrokovati i Salmonella, Campylobacter, Shigella, različiti virusi poput norovirusa te paraziti.
Do zaraze najčešće dolazi konzumacijom:
- nedovoljno termički obrađene hrane
- sirovog voća i povrća koje nije oprano sigurnom vodom
- nepasteriziranih mliječnih proizvoda,
- hrane kupljene na ulici ili vode i leda iz neprovjerenih izvora.
Koji su simptomi?
Najčešći simptom je učestala rijetka stolica, ali mogu se javiti i:
- grčevi u trbuhu
- mučnina
- povraćanje
- nadutost
- blago povišena temperatura i
- osjećaj opće slabosti.
Kod većine ljudi simptomi traju od dva do pet dana.
Što jesti kada imate putnički proljev?
Najvažnije je birati hranu koja neće dodatno opteretiti probavni sustav.
Preporučuju se banane, riža, kuhani krumpir, tost, dvopek, zobene pahuljice, kuhana mrkva, bistre juhe i kuhano pileće meso bez puno masnoće.
Obroke je bolje rasporediti u manje količine tijekom dana nego pojesti jedan obilniji obrok.
Što treba izbjegavati?
Dok simptomi traju, dobro je izbjegavati masnu i prženu hranu, jako začinjena jela, alkohol, gazirana pića, veće količine slatkiša te mlijeko i mliječne proizvode ako pogoršavaju simptome.
Kava također može potaknuti rad crijeva pa je privremeno treba ograničiti.
Što piti kako biste spriječili dehidraciju?
Najvažniji dio liječenja je nadoknada tekućine.
Najbolji izbor su voda, oralne rehidracijske otopine koje sadrže odgovarajući omjer soli i glukoze te bistre juhe.
Tekućinu treba piti često, u manjim gutljajima, osobito ako su prisutni povraćanje ili izražen proljev.
Pomažu li probiotici?
Neka istraživanja pokazuju da određeni probiotici mogu skratiti trajanje proljeva ili smanjiti rizik od razvoja simptoma tijekom putovanja. Međutim, njihov učinak ovisi o vrsti probiotičkog soja, pa nije svaki proizvod jednako učinkovit.
Ako imate kronične bolesti ili oslabljen imunitet, prije uzimanja probiotika dobro je posavjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom.
Treba li odmah uzimati antibiotike?
Ne. Većina slučajeva putničkog proljeva prolazi bez antibiotika. Njihova primjena preporučuje se samo u određenim situacijama i prema procjeni liječnika, primjerice kod težih bakterijskih infekcija.
Samoinicijativno uzimanje antibiotika nije preporučljivo jer može pridonijeti razvoju otpornosti bakterija i izazvati nuspojave.
Kako smanjiti rizik od putničkog proljeva?
Rizik možete smanjiti pridržavanjem nekoliko jednostavnih pravila.
Pijte flaširanu ili prethodno prokuhanu vodu, izbjegavajte led ako niste sigurni od koje je vode napravljen, jedite dobro termički obrađenu hranu, voće gulite sami, često perite ruke ili koristite dezinfekcijska sredstva kada voda nije dostupna.
Kada ne treba čekati da prođe?
Iako se većina slučajeva povuče spontano, postoje simptomi koji zahtijevaju pregled liječnika.
To uključuje krv u stolici, visoku temperaturu, jake bolove u trbuhu, proljev koji traje dulje od tri dana bez poboljšanja, učestalo povraćanje zbog kojeg nije moguće uzimati tekućinu te znakove dehidracije poput izrazite žeđi, suhe kože, tamne mokraće, vrtoglavice ili smanjene količine mokraće.
Poseban oprez potreban je kod male djece, trudnica, starijih osoba i osoba s kroničnim bolestima, jer kod njih dehidracija može nastupiti znatno brže.
Putnički proljev jedna je od najčešćih zdravstvenih tegoba tijekom putovanja, ali se u većini slučajeva uspješno liječi nadoknadom tekućine, laganom prehranom i odmorom. Pravodobno prepoznavanje znakova dehidracije i ozbiljnijih simptoma važno je kako bi se na vrijeme potražila liječnička pomoć i izbjegle komplikacije.
Izvori:
