U digitalnom dobu, gdje je gotovo svaki trenutak našeg života moguće pratiti, malo što nas može još iznenaditi. Ipak, nove optužbe protiv Facebooka (Mete) šokirale su i najciničnije promatrače: prema svjedočenju bivše direktorice za globalnu javnu politiku, Sarah Wynn-Williams, ova društvena mreža godinama je pratila emocionalno stanje tinejdžerki kako bi im servirala oglase za ljepotu, i to upravo u trenucima kada su se osjećale najranjivije.
Kako je sve funkcioniralo?
Facebook je razvio sofisticirane algoritme koji prate svaku našu interakciju na platformi - od toga što lajkamo, koje stranice pratimo, pa do toga kada objavimo ili obrišemo fotografiju. Prema Wynn-Williams, sustav je mogao prepoznati kada tinejdžerka obriše selfie, što je često znak nezadovoljstva vlastitim izgledom. U tom trenutku, platforma bi joj servirala oglas za kozmetiku, proizvode za mršavljenje ili druge beauty proizvode, ciljajući upravo na osjećaj nesigurnosti i želju za promjenom.
Ova praksa nije bila slučajna ni ograničena na pojedinačne slučajeve. Interni dokumenti i prezentacije, koje su procurile u javnost, otkrivaju da je Facebook oglašivačima nudio mogućnost targetiranja korisnika na temelju “psihološke ranjivosti”, koristeći pojmove poput “bezvrijedan”, “nesiguran”, “stresiran”, “poražen”, “anksiozan” ili “kao promašaj”. Najveći fokus bio je na mladima između 13 i 17 godina, skupini koju su sami interni izvori nazivali “najvrednijom za oglašivače”.
Zašto baš tinejdžerke?
Adolescencija je razdoblje intenzivnih emocionalnih promjena i nesigurnosti. Tinejdžeri, a posebno tinejdžerke, često su nesigurne u svoj izgled i traže potvrdu kroz društvene mreže. Oglašivači to znaju i spremni su platiti visoke iznose za pristup toj publici u “pravom trenutku” - kad su najosjetljiviji i najspremniji na impulzivne kupovine.
Ovakva praksa izazvala je val kritika diljem svijeta. Stručnjaci za mentalno zdravlje upozoravaju da ovakvo oglašavanje može pogoršati probleme s tjelesnom slikom, samopouzdanjem i čak dovesti do poremećaja u prehrani ili depresije kod mladih. U eri “surveillance kapitalizma”, gdje su naši osjećaji i slabosti postali roba, Facebook je otišao korak dalje: ne samo da je pratio što radimo, već i kako se osjećamo, i to koristio za profit.
Wynn-Williams tvrdi da su čelnici kompanije bili svjesni svega, ali nisu vidjeli problem u tome. Kada su prvi put procurile informacije o ovakvom targetiranju, Facebook je objavio standardno priopćenje i otpustio mlađu istraživačicu, iako je, prema Wynn-Williams, samo radila ono što su joj nadređeni rekli da radi.
Meta (Facebook) je u više navrata negirala da koristi emocionalno stanje korisnika za ciljanje oglasa, tvrdeći da su svi podaci anonimni i agregirani, te da takvi alati nisu bili dostupni oglašivačima. Ipak, brojni izvještaji, svjedočenja i neovisna istraživanja pokazuju suprotno: personalizirano oglašavanje na temelju emocija postalo je svakodnevica, a granica između “prihvatljivog” i “neprihvatljivog” sve je tanja.
Što možete učiniti?
- Budite svjesni da su vaše emocije i ponašanja na mreži vrijedni podaci.
- Razmislite prije nego što dijelite ili brišete sadržaj.
- Razgovarajte s djecom i mladima o tome kako funkcioniraju društvene mreže i oglašavanje.
- Koristite alate za zaštitu privatnosti i ograničite dijeljenje osobnih podataka kad god je moguće.
Ova priča još jednom pokazuje koliko je važno digitalno obrazovanje i kritičko razmišljanje, ne samo za djecu, već i za sve nas koji svakodnevno živimo online.
