Ljetne vrućine mnogima znače odlazak na more, boravak na otvorenom i više vremena u prirodi. Međutim, kada temperature porastu iznad uobičajenih vrijednosti, organizam mora uložiti dodatni napor kako bi održao normalnu tjelesnu temperaturu. Upravo zato vrućina i srce nisu uvijek dobra kombinacija, osobito kod osoba koje imaju povišeni krvni tlak, bolesti srca ili druge kronične zdravstvene tegobe.
Iako se većina ljudi tijekom toplinskog vala osjeća samo umornije nego inače, kod nekih visoke temperature mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Zato je važno znati kako vrućina djeluje na organizam i kada je potrebno potražiti liječničku pomoć.
Kako vrućina utječe na srce?
Kako bi se tijelo rashladilo, krvne se žile šire, a više krvi odlazi prema površini kože gdje se toplina oslobađa u okolinu. Istodobno se pojačava znojenje, čime organizam dodatno snižava tjelesnu temperaturu.
Zbog tih promjena srce mora raditi intenzivnije kako bi održalo dovoljnu opskrbu svih organa krvlju. Kod zdravih osoba taj se proces uglavnom odvija bez većih poteškoća, ali kod ljudi sa srčanim bolestima dodatno opterećenje može izazvati tegobe.
Zašto se krvni tlak može promijeniti?
Visoke temperature najčešće dovode do širenja krvnih žila, zbog čega krvni tlak može pasti.
To može uzrokovati:
- vrtoglavicu
- slabost
- omaglicu pri naglom ustajanju
- nesvjesticu.
Kod nekih osoba situacija može biti i složenija. Ako zbog vrućine izgube mnogo tekućine znojenjem, volumen krvi se smanjuje, što dodatno snižava tlak.
S druge strane, određeni ljudi zbog stresa organizma, dehidracije ili drugih bolesti mogu imati oscilacije tlaka, pa je tijekom toplinskih valova preporučljivo redovitije mjeriti vrijednosti, osobito ako već uzimaju terapiju za hipertenziju.
Tko je u najvećem riziku?
Visoke temperature posebno mogu ugroziti:
- osobe starije od 65 godina
- osobe sa zatajenjem srca
- osobe s koronarnom bolesti srca
- osobe koje su preboljele srčani udar
- osobe s visokim krvnim tlakom
- osobe koje imaju šećernu bolest
- kronične bubrežne bolesnike
- trudnice
- malu djecu.
Kod starijih osoba dodatni problem predstavlja činjenica da slabije osjećaju žeđ, pa je rizik od dehidracije veći.
Kako lijekovi mogu utjecati tijekom vrućina?
Neki lijekovi koji se koriste za liječenje srčanih bolesti ili visokog krvnog tlaka mogu povećati osjetljivost na visoke temperature.
To se posebno odnosi na:
- diuretike, koji potiču izlučivanje tekućine
- određene lijekove za snižavanje krvnog tlaka
- neke lijekove za liječenje zatajenja srca.
To ne znači da terapiju treba samostalno prekidati. Naprotiv, svaku eventualnu prilagodbu doze treba napraviti isključivo u dogovoru s liječnikom.
Koji simptomi mogu upućivati na problem?
Tijekom velikih vrućina ne treba zanemariti simptome poput:
- boli ili pritiska u prsima
- otežanog disanja
- izrazite slabosti
- ubrzanog ili nepravilnog rada srca
- nesvjestice
- zbunjenosti
- izrazite vrtoglavice.
Ako se pojavi jaka bol u prsima, otežano disanje ili gubitak svijesti, potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Kako zaštititi srce tijekom toplinskog vala?
Nekoliko jednostavnih navika može značajno smanjiti rizik.
Pijte dovoljno tekućine
Redovita hidracija jedna je od najvažnijih mjera. Vodu je najbolje piti tijekom cijelog dana, čak i prije nego što osjetite žeđ.
Osobe koje imaju zatajenje srca ili druga stanja kod kojih postoji ograničenje unosa tekućine trebaju se pridržavati uputa svog liječnika.
Izbjegavajte najveću vrućinu
Boravak na otvorenom najbolje je planirati rano ujutro ili navečer.
Između 10 i 17 sati preporučuje se boraviti u rashlađenom prostoru kad god je to moguće.
Nemojte pretjerivati s fizičkom aktivnošću
Intenzivno vježbanje tijekom velikih vrućina dodatno povećava opterećenje srca.
Ako želite biti aktivni, birajte šetnju ili laganije aktivnosti u hladnijem dijelu dana.
Nosite laganu odjeću
Svijetla, prozračna odjeća od prirodnih materijala olakšava hlađenje organizma.
Redovito kontrolirajte krvni tlak
Ako imate hipertenziju ili bolest srca, tijekom toplinskog vala korisno je češće mjeriti tlak i zapisivati vrijednosti.
Ako primijetite neuobičajeno niske ili visoke vrijednosti ili izražene simptome, javite se liječniku.
Je li klima-uređaj siguran za srčane bolesnike?
Da. Klimatizirani prostor može značajno smanjiti rizik od toplinskog iscrpljenja i toplinskog udara.
Važno je da razlika između vanjske i unutarnje temperature ne bude pretjerano velika. Općenito se preporučuje da bude oko 6 do 8 °C, a ne 15 ili više stupnjeva.
Također, izbjegavajte da hladan zrak puše izravno u tijelo tijekom duljeg vremena.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Obratite se liječniku ako tijekom vrućina primijetite:
- učestale vrtoglavice ili nesvjestice
- značajne oscilacije krvnog tlaka
- izraženo lupanje srca
- pogoršanje već poznate bolesti srca
- oticanje nogu ili otežano disanje.
Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti kod jake boli u prsima, iznenadnog nedostatka zraka, gubitka svijesti ili sumnje na toplinski udar.
Vrućina i srce zahtijevaju poseban oprez, osobito kod starijih osoba i onih koji već imaju kardiovaskularne bolesti. Dovoljno tekućine, izbjegavanje najvećih vrućina, redovita kontrola krvnog tlaka i pridržavanje propisane terapije mogu značajno smanjiti rizik od komplikacija. Ako se tijekom toplinskog vala pojave neuobičajeni simptomi, važno je reagirati na vrijeme i potražiti liječnički savjet.
Izvori:
