Mnogi su se barem jednom našli u situaciji da se pitaju treba li odmah otići na hitnu ili pričekati pregled kod liječnika obiteljske medicine. Visoka temperatura, bol u prsima, jaka glavobolja ili ozljeda mogu izazvati zabrinutost, no nisu sve tegobe jednako hitne.
Pravilna procjena važna je iz dva razloga. Osobe sa životno ugrožavajućim stanjima trebaju što prije dobiti pomoć, dok se mnogi zdravstveni problemi mogu sigurno riješiti u ambulanti obiteljske medicine ili drugoj odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi.
U nastavku donosimo praktičan vodič koji može pomoći u prepoznavanju simptoma koje ne treba ignorirati.
Kada odmah otići na hitnu?
Hitna medicinska pomoć namijenjena je stanjima koja mogu ugroziti život ili dovesti do trajnih posljedica ako se ne liječe odmah.
Odmah potražite hitnu pomoć ako se pojavi:
Jaka bol ili pritisak u prsima
Osobito ako se bol širi u lijevu ruku, rame, leđa, vrat ili čeljust te je praćena:
- otežanim disanjem
- hladnim znojem
- mučninom
- osjećajem slabosti.
To mogu biti znakovi srčanog udara.
Iznenadna otežana ili nemoguća disanja
Hitnu pomoć zahtijevaju:
- gušenje
- izrazito otežano disanje
- plavkaste usne ili lice
- napadaj astme koji se ne smiruje terapijom.
Simptomi moždanog udara
Odmah reagirajte ako osoba iznenada razvije:
- spušten kut usana
- slabost jedne ruke ili noge
- otežan ili nerazgovijetan govor
- zbunjenost
- nagli gubitak vida.
Kod moždanog udara svaka minuta može biti presudna.
Gubitak svijesti
Ako osoba izgubi svijest ili se ne može razbuditi, potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Jako krvarenje
Krvarenje koje se ne može zaustaviti pritiskom zahtijeva hitan pregled.
Teške ozljede
To uključuje:
- sumnju na prijelom kralježnice
- teške ozljede glave
- velike prometne nesreće
- duboke posjekotine
- amputacije
- ozbiljne opekline.
Teška alergijska reakcija
Odmah potražite pomoć ako se pojave:
- oticanje jezika ili grla
- otežano disanje
- osip po cijelom tijelu uz osjećaj gušenja
- nagli pad svijesti.
Napadaji
Prvi epileptički napadaj ili napadaj koji traje dulje od pet minuta zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Sumnja na toplinski udar
Ako osoba ima vrlo visoku tjelesnu temperaturu, zbunjena je, prestala se znojiti ili gubi svijest tijekom velikih vrućina, riječ je o hitnom stanju.
Kada je dovoljno javiti se liječniku obiteljske medicine?
Mnoge tegobe zahtijevaju pregled, ali ne predstavljaju hitno stanje.
To uključuje:
- prehladu i gripu bez otežanog disanja
- upalu grla
- blaže infekcije mokraćnih puteva
- bolove u leđima koji nisu nastali nakon ozbiljne ozljede
- blaže alergijske reakcije bez otežanog disanja
- dugotrajan kašalj
- osipe bez znakova teške alergijske reakcije
- probavne tegobe koje nisu praćene jakom boli ili dehidracijom
- kontrolu kroničnih bolesti
- obnovu terapije ili recepata.
U tim slučajevima liječnik obiteljske medicine može procijeniti treba li dodatna obrada ili upućivanje specijalistu.
Što učiniti ako niste sigurni?
Nije uvijek jednostavno procijeniti ozbiljnost simptoma.
Ako ste u nedoumici:
- nazovite svog liječnika obiteljske medicine
- izvan radnog vremena nazovite dežurnu zdravstvenu službu ako je dostupna
- ako sumnjate da je život ugrožen, odmah nazovite 194 ili 112.
Bolje je potražiti savjet nego propustiti ozbiljno stanje.
Što nikako ne treba čekati?
Bez obzira na dob, liječničku pomoć ne treba odgađati kod:
- iznenadne izrazito jake glavobolje
- jake boli u prsima
- otežanog disanja
- gubitka svijesti
- iznenadne slabosti jedne strane tijela
- izrazite pospanosti ili zbunjenosti
- nekontroliranog krvarenja
- jakih bolova u trbuhu koji ne prolaze
- povraćanja krvi ili crne stolice.
A što je s visokom temperaturom?
Visoka temperatura sama po sebi nije uvijek razlog za odlazak na hitnu.
Kod odraslih je potreban hitan pregled ako je temperatura praćena:
- otežanim disanjem
- poremećajem svijesti
- izrazito jakom glavoboljom i ukočenošću vrata
- napadajima
- znakovima teške dehidracije.
Kod male djece, osobito dojenčadi, prag za pregled je niži pa se roditelji trebaju javiti liječniku prema dobi djeteta i prisutnim simptomima.
Zašto je važno pravilno koristiti hitnu medicinsku službu?
Hitna medicinska služba namijenjena je osobama kojima je potrebna trenutačna medicinska pomoć. Kada se koristi za stanja koja nisu hitna, produljuje se vrijeme čekanja onima kojima je svaka minuta važna.
Istodobno, ne treba izbjegavati odlazak na hitnu ako postoje simptomi koji mogu upućivati na ozbiljno stanje. Pravodobna reakcija može spasiti život.
Pitanje kada otići na hitnu nema uvijek jednostavan odgovor, ali postoje simptomi koje nikada ne treba zanemariti. Jaka bol u prsima, otežano disanje, znakovi moždanog udara, gubitak svijesti i teško krvarenje zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. S druge strane, mnoge infekcije, kronične tegobe i blaže zdravstvene poteškoće mogu se sigurno zbrinuti kod liječnika obiteljske medicine. Ako niste sigurni koliko je stanje ozbiljno, uvijek je bolje potražiti stručni savjet nego riskirati odgađanje potrebnog liječenja.
Izvori:
