Kako pružiti prvu pomoć na mjestu prometne nesreće – praktičan vodič

U kritičnoj situaciji prve minute mogu odlučiti o životu i smrti. Pravilna i brza reakcija može spasiti život unesrećenim prije dolaska hitne pomoći. Ovaj vodič nudi jasne korake i stručne savjete za građane koji se nađu na mjestu nesreće - kako pružiti prvu pomoć?

Kako pružiti prvu pomoć na mjestu prometne nesreće?

1. Sigurnost - prvo pravilo

Obucite reflektirajući prsluk i upalite sve pokazivače smjera.
Postavite crveni sigurnosni trokut: 100 m prije nesreće na cesti, 200 m na autocesti + dodatne oznake svakih 50 m.
Zaustavite vozilo uz rub, isključite motor - ne postanite novi unesrećeni.

2. ABCD metoda - prvi pregled unesrećenog

A - Airway (dišni put): je li prohodan?
B - Breathing (disanje): diše li osoba normalno? (max. 10 sekundi)
C - Circulation (cirkulacija): postoje li znakovi jakog krvarenja?
D - Disability (svijest): reagira li na glas/dodir?

3. Stabilan bočni položaj

Ako osoba ne reagira, ali diše:

Kleknite pored unesrećenog, savinite mu nogu koja je dalje od vas.
Nježno ga okrenite na bok, podložite glavu.
Provjeravate položaj svakih 30 minuta.
Održavajte neutralan položaj vrata ako postoji sumnja na ozljedu kralježnice.

4. Oživljavanje (CPR)

Ako ne diše ili diše nepravilno:

Postavite unesrećenog na leđa na tvrdu, ravnu podlogu (npr. pod, cesta, asfalt – ne na sjedalo, npr.). Kleknite sa strane prsnog koša, tako da možete ravnomjerno primjenjivati pritisak.

Masaža srca (kompresije prsnog koša)

Dlan jedne ruke stavite na sredinu prsne kosti (donja trećina prsne kosti, između bradavica). Drugi dlan stavite na prvi i isprepletite prste. Ruke držite ispružene u laktovima, a ramena okomito iznad vaših ruku. Pritisnite snažno i brzo:

Dubina kompresije: najmanje 5 cm, ali ne više od 6 cm
Brzina: 100–120 pritisaka u minuti (možete pratiti ritam pjesme „Stayin’ Alive” grupe Bee Gees) Nakon svakog pritiska dopustite prsnom košu da se potpuno vrati u početni položaj, ne oslanjajte se stalno na prsa.

Umjetno disanje („usta na usta”)

Nakon 30 kompresija:

Zabacite glavu unesrećenome i podignite bradu kako biste otvorili dišni put.
Začepite nos palcem i kažiprstom jedne ruke.
Duboko udahnite, obuhvatite svojim ustima usta unesrećenoga i upuhnite zrak u trajanju od oko 1 sekundu.
Promatrajte podiže li se prsni koš - to je znak da zrak ulazi u pluća.
Ponovno udahnite i napravite drugi upuh.

Ako ne želite ili ne znate dati umjetno disanje, nastavite samo masažu srca - istraživanja pokazuju da i to spašava živote!

Ponavljanje - ritam 30:2

Nastavite s ciklusima:

30 kompresija → 2 upuha
Ne prekidajte reanimaciju osim ako stigne hitna medicinska pomoć, osoba počne pokazivati znakove života (disanje, pokret, kašalj), vi iscrpite snagu i više ne možete nastaviti.

Zašto je brz početak oživljavanja presudan?

- Mozak bez kisika počinje umirati već nakon 3-5 minuta, hitna pomoć često stiže tek nakon 8-12 minuta.
- Vaših prvih nekoliko minuta može doslovno odlučiti hoće li osoba preživjeti i bez trajnih posljedica.

Kako pruziti prvu pomoc

5. Zaustavljanje krvarenja i zašto ih je važno razlikovati

Prepoznajte tip krvarenja (arterijsko, vensko ili kapilarno).

Arterijsko krvarenje zahtijeva hitnu intervenciju - direktan pritisak, eventualno vezivanje i poziv hitnoj službi.
Vensko krvarenje također zahtijeva pritisak i podizanje uda, no rjeđe se koristi povezivanje.
Kapilarno krvarenje je rijetko hitno - očisti se, sterilizira i stavlja oblog.

Vrsta krvarenja	Boja	Tok krvi	Rizik
Arterijsko	Svijetlo crvena	Pulsirajući mlaz	Hitno, može brzo biti fatalno
Vensko	Tamno crvena	Kontinuirani, sporiji protok	Srednje rizično, može uzrokovati znatan gubitak krvi
Kapilarno	Svijetlocrvena	Lagani curak	Malo ili minimalno, često samo površinski rez

Nosite rukavice, prislonite gazu/čistu tkaninu na ranu i držite snažan pritisak.
Podignite ud iznad srca.
Koristite kompresivni zavoj - ne prelabavo, ne prejako.
Za jako krvarenje, pritiskajte arteriju (npr. nadlaktica, prepone).

6. Specifične ozljede

Glava: polusjedeći položaj, neutralan vrat (glava ni zabačena, ni pognuta već u ravnini s kralježnicom), hladni oblog, pratite svijest (reagira li, odgovara li, gubi li kontakt).

Zašto ovako?

Polusjedeći položaj pomaže smanjenju pritiska u lubanji i smanjuje mogućnost oticanja mozga. Neutralan vrat je važan zbog sumnje na prijelom kralježnice - svako naginjanje glave može pogoršati ozljedu. Hladni oblog smanjuje otekline i bol (npr. kod potresa mozga ili hematoma). Pad razine svijesti može ukazivati na intrakranijalno krvarenje - zato je važno stalno promatrati ponašanje osobe.
Prsa: Polusjedeći ili sjedeći položaj, nagnut na ozlijeđenu stranu. Ako postoji probojna rana, zamolite unesrećenog da dlanom pritisne ranu, dok je vi ne stignete prekriti. Prekrijte je sterilnom gazom, tkaninom ili improviziranim materijalom (npr. vrećica, folija)

Zašto ovako?

Nagib na ozlijeđenu stranu olakšava disanje i smanjuje bol pri širenju prsnog koša. Prsne rane mogu dovesti do tzv. napetog pneumotoraksa - zraka koji ulazi u prsni koš i sabija pluća → ovo je hitno stanje! Pritiskom dlana i prekrivanjem rane sprečava se ulazak zraka u prsnu šupljinu i tako se stabilizira stanje do dolaska pomoći.
Trbuh: ležeći položaj na leđima s nogama savijenim u koljenima, osobi ne davati ništa za jesti ili piti, ako je prisutno strano tijelo: ne vaditi, već ga stabilizirati da se ne miče.

Zašto ovako?

Savijene noge smanjuju napetost trbušnih mišića, što olakšava bol i sprječava dodatne unutarnje ozljede. Hrana i piće mogu zakomplicirati eventualnu kiruršku intervenciju i povećati rizik aspiracije (gutanja sadržaja u pluća). Uklanjanje stranog tijela može izazvati masovno unutarnje krvarenje - ono možda “čepom” blokira žilu koju je probilo.

Ako ne možete odmah postaviti osobu kako treba zbog položaja tijela, vozila ili ozljeda, ne forsirajte, fokusirajte se na stabilnost i disanje. Nikad ne ostavljajte osobu samu, čak ni ako izgleda stabilno.