Osteoporoza je bolest kod koje dolazi do smanjenja koštane mase i promjena u strukturi kosti, zbog čega kosti postaju krhkije i sklonije prijelomima.
Osteoporoza se često naziva „tihom bolešću“ jer može napredovati godinama bez jasnih simptoma, sve dok se ne dogodi prijelom.
Najčešće su pogođeni kralješci, kuk i podlaktica, a rizik posebno raste s dobi.
Zašto je osteoporoza češća nakon menopauze?
Žene nakon menopauze imaju povećan rizik zbog pada razine estrogena, hormona koji ima važnu ulogu u očuvanju koštane mase.
Gubitak koštane mase ubrzava se u godinama oko menopauze, zbog čega su žene u toj životnoj fazi posebno važna skupina za procjenu rizika od osteoporoze.
To ipak ne znači da osteoporoza pogađa samo žene. Može se razviti i kod muškaraca, osobito u starijoj dobi ili uz druge čimbenike rizika.
Tko ima povećan rizik?
Rizik od osteoporoze povećavaju:
- starija životna dob
- menopauza
- osteoporoza ili prijelomi u obitelji
- niža tjelesna masa
- dugotrajno uzimanje određenih lijekova, osobito kortikosteroida
- pušenje
- prekomjerna konzumacija alkohola
- nedostatak tjelesne aktivnosti
- nizak unos kalcija i vitamina D
- određene hormonalne, probavne i kronične bolesti.
Kombinacija više rizičnih čimbenika može značajno povećati vjerojatnost gubitka koštane mase i prijeloma.
Koji simptomi mogu upućivati na osteoporozu?
U ranoj fazi najčešće nema simptoma.
S vremenom se mogu pojaviti:
- bolovi u leđima povezani s prijelomom kralješka
- postupno smanjenje tjelesne visine
- pogrbljeno držanje
- prijelom nakon pada ili ozljede koja kod zdrave kosti vjerojatno ne bi izazvala prijelom.
Prijelom nakon minimalne traume može biti prvi znak da je gustoća kostiju značajno smanjena.
Kako se osteoporoza otkriva?
Najčešće se koristi DXA ili DEXA denzitometrija, bezbolna pretraga kojom se mjeri mineralna gustoća kostiju, najčešće u području kralježnice i kuka.
Rezultat se uspoređuje s referentnim vrijednostima i pomaže liječniku procijeniti postoji li osteopenija ili osteoporoza.
Denzitometrija omogućuje otkrivanje smanjene gustoće kostiju prije nego što se dogodi prvi prijelom.
Odluka o tome kada napraviti pretragu ovisi o dobi, spolu i individualnim čimbenicima rizika.
Koja je razlika između osteopenije i osteoporoze?
Osteopenija znači da je mineralna gustoća kostiju niža od očekivane, ali još nije dovoljno smanjena da bi se postavila dijagnoza osteoporoze.
Osteopenija nije isto što i osteoporoza, ali može predstavljati upozorenje da treba dodatno obratiti pozornost na zdravlje kostiju i rizik od prijeloma.
Daljnji postupak ovisi o ukupnom riziku osobe, a ne samo o jednom rezultatu mjerenja.
Zašto su kalcij i vitamin D važni?
Kalcij je jedan od ključnih minerala za strukturu kostiju, dok vitamin D pomaže njegovoj apsorpciji u organizmu.
Dovoljan unos kalcija i vitamina D važan je za očuvanje zdravlja kostiju, ali sam po sebi nije dovoljan za prevenciju ili liječenje osteoporoze kod svih osoba.
Potrebe za suplementima razlikuju se među ljudima, pa ih je najbolje uskladiti s liječnikom, osobito ako već postoje kronične bolesti ili se uzima druga terapija.
Može li vježbanje pomoći?
Da. Tjelesna aktivnost važna je za održavanje koštane mase, mišićne snage, ravnoteže i stabilnosti.
Posebno su korisne aktivnosti kod kojih tijelo nosi vlastitu težinu, poput hodanja, penjanja stepenicama i određenih vježbi snage.
Redovita tjelesna aktivnost ne djeluje samo na kosti nego i smanjuje rizik od padova, koji su jedan od glavnih uzroka prijeloma u starijoj dobi.
Program vježbanja kod osoba koje već imaju osteoporozu treba prilagoditi individualnom stanju i riziku od prijeloma.
Kako se osteoporoza liječi?
Liječenje ovisi o gustoći kostiju, dobi, prethodnim prijelomima i ukupnom riziku za buduće prijelome.
Osim promjena životnih navika i odgovarajućeg unosa kalcija i vitamina D, liječnik može preporučiti lijekove koji usporavaju razgradnju kosti ili potiču stvaranje nove kosti.
Cilj liječenja nije samo poboljšati nalaz gustoće kostiju, nego prije svega smanjiti rizik od prijeloma.
Terapiju je važno uzimati prema preporuci liječnika i redovito pratiti njezin učinak.
Kako čuvati zdravlje kostiju?
Briga o kostima traje cijeli život. Korisne navike uključuju:
- redovitu tjelesnu aktivnost
- prehranu koja osigurava dovoljno kalcija i proteina
- odgovarajući unos vitamina D
- prestanak pušenja
- umjerenu konzumaciju alkohola
- održavanje zdrave tjelesne mase
- smanjenje rizika od padova u starijoj dobi.
Najbolja zaštita od osteoporoze počinje prije nego što se pojavi prvi prijelom.
Kada razgovarati s liječnikom?
Procjena rizika posebno je važna za žene nakon menopauze, starije osobe, osobe koje su već doživjele prijelom nakon manje ozljede te one koje imaju više rizičnih čimbenika.
Liječniku se također treba obratiti ako primijetite postupno smanjenje visine, pogrbljenost ili novu bol u leđima bez jasnog uzroka.
Pravovremeno otkrivanje osteoporoze omogućuje poduzimanje mjera koje mogu smanjiti rizik od budućih prijeloma i pomoći očuvati samostalnost i kvalitetu života.
Izvori:
