Klima-uređaj tijekom ljetnih vrućina nije samo pitanje ugode. Rashlađen prostor može pomoći tijelu da održi normalnu temperaturu i smanjiti rizik od iscrpljenosti, dehidracije i toplinskog udara.
Problemi najčešće ne nastaju zato što je klima uključena, nego zbog pretjeranog hlađenja, izravnog strujanja zraka, suhog zraka, lošeg održavanja uređaja i nedovoljnog prozračivanja prostorije.
Može li klima-uređaj uzrokovati prehladu
Prehladu uzrokuju virusi, a ne hladan zrak. Ipak, nakon duljeg boravka u klimatiziranom prostoru mogu se pojaviti grebanje u grlu, začepljen nos, suhi kašalj ili peckanje očiju.
Takve tegobe najčešće su povezane sa suhim zrakom, naglom promjenom temperature ili hladnim zrakom koji izravno puše prema licu i tijelu. To ne znači nužno da je osoba dobila infekciju.
Rizik od širenja respiratornih virusa veći je u zatvorenim prostorima u kojima boravi mnogo ljudi i nema dovoljno svježeg zraka. Klima-uređaj koji samo kruži postojeći zrak nije zamjena za redovito prozračivanje.
Zašto pretjerano hlađenje nije dobro
Ulazak s velike vanjske vrućine u izrazito hladnu prostoriju može izazvati nelagodu, drhtavicu, napetost mišića i osjećaj umora.
Prostor ne treba rashladiti toliko da se osobe u njemu osjećaju kao da moraju obući vestu usred ljeta. Temperatura treba biti ugodna, a prijelaz između vanjskog i unutarnjeg prostora što blaži.
Zrak iz klima-uređaja ne bi trebao puhati izravno prema licu, vratu, leđima ili krevetu.
Suhi zrak može nadražiti nos i grlo
Klima-uređaj tijekom hlađenja uklanja dio vlage iz zraka. To može biti korisno kada je zrak vrlo sparan, ali dugotrajan boravak u presuhom prostoru može izazvati suhoću nosa, grla, usana i kože.
Osobe koje imaju alergijski rinitis, kronične bolesti dišnih putova ili osjetljivu sluznicu mogu osjetiti jače grebanje u grlu, promuklost, kašalj ili začepljenost nosa.
Relativna vlažnost zraka u prostoriji trebala bi se uglavnom kretati između 30 i 50 posto. Previše suh zrak nadražuje sluznicu, dok previsoka vlažnost može pogodovati pojavi plijesni i grinja.
Klima može pogoršati simptome suhog oka
Peckanje, osjećaj pijeska u očima, crvenilo i povremeno zamućen vid česte su tegobe u klimatiziranim uredima, automobilima i spavaćim sobama.
Hladan zrak i niska vlažnost ubrzavaju isparavanje suznog filma koji štiti površinu oka. Posebno mogu biti osjetljive osobe koje nose kontaktne leće, rade za računalom ili već imaju problema sa suhim očima.
Pomaže usmjeravanje zraka dalje od lica, češće treptanje, odmor od ekrana i korištenje odgovarajućih umjetnih suza prema preporuci liječnika ili ljekarnika.
Ako se pojave bol u oku, jaka osjetljivost na svjetlo ili promjene vida, potrebno je obaviti oftalmološki pregled.
Prljavi filtri mogu pogoršati alergije
Redovito održavan klima-uređaj može ukloniti dio prašine, peludi i drugih čestica iz zraka. Međutim, zapušteni filtri mogu postati izvor prašine, neugodnih mirisa i drugih onečišćujućih tvari.
Kod osjetljivih osoba to može izazvati kihanje, curenje nosa, svrbež očiju, kašalj ili pogoršanje astme.
Filtre treba čistiti ili mijenjati prema uputama proizvođača, a uređaj povremeno pregledati i servisirati. Neugodan miris, kapanje vode ili slabiji protok zraka mogu biti znak da je potrebno čišćenje.
Klima nije zamjena za prozračivanje
Većina kućnih klima-uređaja rashlađuje i kruži zrak koji se već nalazi u prostoriji. Ne dovodi automatski svježi vanjski zrak.
Zbog toga je prostor potrebno redovito prozračivati, najbolje rano ujutro, navečer ili tijekom noći, kada je vanjska temperatura niža.
Dobra kvaliteta zraka ne ovisi samo o temperaturi, nego i o ventilaciji, vlažnosti, čistoći prostora i održavanju uređaja.
Je li zdravo spavati uz uključenu klimu
Spavanje uz klima-uređaj nije samo po sebi štetno. Tijekom vrlo toplih noći rashlađena soba može olakšati uspavljivanje i spriječiti pregrijavanje tijela.
Temperatura ipak ne bi trebala biti preniska, a zrak ne bi smio cijelu noć izravno puhati prema krevetu. Korisne su funkcije noćnog rada, slabijeg strujanja i automatskog isključivanja.
Ako se osoba budi sa suhim ustima, nadraženim grlom, začepljenim nosom ili peckanjem očiju, treba prilagoditi temperaturu, smjer strujanja zraka i vlažnost u sobi.
Kada se javiti liječniku
Blaga suhoća nosa, grla ili očiju koja nestaje nakon izlaska iz klimatiziranog prostora najčešće nije razlog za zabrinutost.
Liječniku se treba javiti ako tegobe traju, pogoršavaju se ili su praćene povišenom temperaturom, jakim kašljem, bolovima u prsima ili otežanim disanjem. Takvi simptomi mogu upućivati na infekciju ili drugo zdravstveno stanje koje nije uzrokovano samim hladnim zrakom.
Kako sigurno koristiti klima-uređaj
Klima-uređaj može biti važan saveznik tijekom ljetnih vrućina. Prostor treba hladiti umjereno, zrak usmjeriti dalje od ljudi, uređaj redovito održavati i prostor povremeno prozračivati.
Najbolja temperatura nije ona zbog koje usred srpnja tražimo deku, nego ona pri kojoj se osjećamo ugodno i možemo normalno boraviti u prostoriji.
Izvori:
