Nakon nekoliko sati provedenih na plaži ili u prirodi primijetili ste crvenilo, sitne prištiće ili neugodan svrbež kože. Prvo pitanje koje se mnogima tada javlja jest: je li riječ o alergiji na sunce ili običnom osipu?
Iako na prvi pogled mogu izgledati slično, ova dva stanja nisu ista. Običan osip često nastaje zbog topline, znojenja ili iritacije kože, dok je alergija na sunce specifična reakcija organizma na UV zračenje. Upravo zato važno je znati razlikovati simptome kako biste na vrijeme pružili odgovarajuću njegu ili potražili stručnu pomoć.
Alergija na sunce ili osip - u čemu je razlika?
Kada govorimo o pitanju "alergija na sunce ili osip", važno je znati da izraz "alergija na sunce" zapravo obuhvaća nekoliko različitih kožnih reakcija koje nastaju nakon izlaganja ultraljubičastim (UV) zrakama.
Najčešći oblik je polimorfna svjetlosna erupcija (PMLE). Riječ je o reakciji imunološkog sustava koja se obično javlja nekoliko sati ili jedan do dva dana nakon boravka na suncu.
S druge strane, običan osip može nastati zbog brojnih razloga koji nisu povezani sa samim UV zračenjem. Visoke temperature, pojačano znojenje, trenje odjeće ili određeni kozmetički proizvodi također mogu izazvati promjene na koži.
Kako izgleda alergija na sunce?
Kod alergije na sunce promjene se najčešće pojavljuju na dijelovima tijela koji su bili izloženi sunčevim zrakama, primjerice na:
- ramenima
- dekolteu
- vratu
- podlakticama
- nogama.
Najčešći simptomi su:
- izražen svrbež
- sitni crveni prištići
- crvene mrlje
- mali mjehurići
- osjećaj pečenja kože.
Promjene se obično razvijaju nekoliko sati nakon izlaganja suncu i mogu trajati nekoliko dana.
Kako izgleda običan osip?
Ako se pitate je li riječ o alergiji na sunce ili osipu, vrijedi obratiti pažnju na uzrok nastanka promjena.
Najčešći oblici običnog osipa uključuju:
Toplinski osip
Visoke temperature i pojačano znojenje mogu dovesti do začepljenja znojnih žlijezda. Tada nastaju sitni crveni prištići koji mogu svrbjeti ili peckati.
Najčešće se pojavljuju na leđima, prsima, ispod grudi, u preponama ili drugim dijelovima tijela gdje se koža više znoji.
Kontaktni dermatitis
Određeni parfemi, kreme, eterična ulja ili kozmetički proizvodi mogu u kombinaciji sa sunčevim zrakama izazvati reakciju kože poznatu kao fotokontaktni dermatitis.
Osip se tada pojavljuje upravo na mjestu gdje je proizvod nanesen.
Nadražena koža
Dulji boravak na suncu može isušiti i nadražiti osjetljivu kožu, osobito ako nije zaštićena odgovarajućom kremom sa zaštitnim faktorom.
Kako razlikovati alergiju na sunce od običnog osipa?
Ako niste sigurni radi li se o alergiji na sunce ili osipu, obratite pažnju na nekoliko znakova.
Na alergiju na sunce češće upućuju:
- promjene koje se pojavljuju nekoliko sati nakon izlaganja suncu
- izrazito jak svrbež
- osip na dijelovima kože koji su bili izloženi UV zrakama
- ponavljanje simptoma nakon svakog jačeg izlaganja suncu.
Kod običnog osipa promjene su češće povezane s toplinom, znojenjem ili iritacijom kože te se mogu pojaviti i bez izravnog utjecaja sunčevih zraka.
Tko ima veći rizik od alergije na sunce?
Alergija na sunce češće se javlja kod osoba:
- svijetle puti
- koje se nakon zime naglo izlažu jakom suncu
- koje imaju obiteljsku sklonost fotodermatozama
- koje uzimaju lijekove koji povećavaju osjetljivost kože na UV zračenje.
Takvi lijekovi mogu uključivati pojedine antibiotike, diuretike, retinoide i neke lijekove za liječenje visokog krvnog tlaka ili akni.
Što učiniti ako se pojavi osip nakon sunca?
Bez obzira radi li se o alergiji na sunce ili običnom osipu, prvi korak je zaštititi kožu od daljnjeg izlaganja UV zrakama.
Preporučuje se:
- otići u hlad ili zatvoren prostor
- rashladiti kožu hladnim oblozima
- koristiti hidratantnu kremu bez mirisa
- izbjegavati sunce dok se promjene ne povuku
- nanositi kremu sa širokospektralnom UVA i UVB zaštitom pri svakom izlasku na sunce.
Nemojte češati zahvaćena područja jer to može dodatno nadražiti kožu i povećati rizik od infekcije.
Kada je potrebno javiti se dermatologu?
Pregled dermatologa preporučuje se ako:
- osip traje dulje od nekoliko dana
- promjene se redovito ponavljaju nakon boravka na suncu
- pojavljuju se veliki mjehurići
- osip zahvaća veliku površinu tijela
- uz promjene na koži imate povišenu temperaturu ili opće loše stanje.
Dermatolog će pregledom i, prema potrebi, dodatnim testovima utvrditi radi li se o alergiji na sunce, drugoj fotodermatozi ili nekom sasvim drugom kožnom problemu.
Može li se alergija na sunce spriječiti?
Potpunu prevenciju nije uvijek moguće postići, ali rizik od razvoja simptoma može se značajno smanjiti.
Najvažnije mjere uključuju:
- postupno privikavanje kože na sunce
- svakodnevno korištenje kreme sa zaštitnim faktorom SPF 30 ili SPF 50
- nošenje šešira i lagane odjeće koja prekriva kožu
- izbjegavanje boravka na suncu u razdoblju kada je UV zračenje najjače
- provjeru povećavaju li lijekovi koje uzimate osjetljivost na sunce.
Ako se pitate radi li se o alergiji na sunce ili osipu, odgovor nije uvijek moguće dati samo na temelju izgleda kože. Iako oba stanja mogu uzrokovati crvenilo i svrbež, alergija na sunce najčešće se javlja kao reakcija na UV zračenje i često se ponavlja nakon svakog jačeg izlaganja suncu.
S druge strane, običan osip može biti posljedica topline, znojenja ili iritacije kože. Ako se promjene često vraćaju, šire ili ne prolaze unatoč pravilnoj njezi, pregled dermatologa najbolji je način da se utvrdi uzrok i odredi odgovarajuće liječenje.
Izvori:
