Kažu da sportaši vide cilj i kada drugi vide prepreke. Damjan Žunić, magistar optometrije i ravnatelj Poliklinike Vukas, doslovno je izgradio karijeru na jasnom pogledu; najprije na košarkaškom terenu, a danas u oftalmološkoj ordinaciji. Ovaj bivši profesionalni košarkaš (igrao je za KK Zagreb, Cibonu i Cedevitu) sada svoje “asistencije” dijeli pacijentima umjesto suigračima. I ne brinite, iako je dres zamijenio bijelom kutom, sportski duh i prijateljski osmijeh nije ostavio u svlačionici. Štoviše, Žunić je poznat po tome da teške teme o vidu objašnjava jednostavno i uz dozu humora - baš kao što je nedavno učinio u podcastu Iz prve ruke, gdje je publici približio misterij zvan astigmatizam.
Od parketa do ordinacije: životni preokret
Damjan Žunić nije oduvijek planirao mjeriti dioptrije i podešavati naočale. Njegov prvi poziv bila je košarka, koju je profesionalno igrao 12 godina. Nažalost, teška ozljeda prekinula je tu karijeru ranije nego što je planirao. Ali upravo iz tog teškog trenutka rodila se nova ljubav - optometrija. “Sasvim slučajno zaplivao sam u vode optometrije,” kaže Žunić o vremenu kada je nakon košarke upisao studij Očne optike u Velikoj Gorici.
Nastavio je usavršavanje u Njemačkoj, gdje je magistrirao optometriju u gradu Aalen (jer u Hrvatskoj tada nije bilo mogućnosti za takav studij). Fast forward desetak godina: Damjan danas vodi jednu od vodećih očnih poliklinika u Hrvatskoj i stručnjak je koji svojim pacijentima pomaže da bistro vide svijet oko sebe. Ta tranzicija “od parketa do ordinacije” možda zvuči neobično, ali Damjan kaže da mu je sport puno toga dao - disciplinu, timski duh i spoznaju koliko je važan dobar vid. “Koliko vam je vid važan za ono čime se bavite?” pitao bi često sportaše s kojima radi i uvijek dobio isti odgovor - najvažniji. Sada ta pitanja postavlja svim svojim pacijentima: koliko im je jasan vid važan za kvalitetan život i što mogu učiniti da ga poboljšaju?
Kod Damjana u ordinaciji nema ukočenosti niti “straha od bijele kute”. Njegov pristup je topao i neformalan, kao da razgovarate s prijateljem koji slučajno zna puno o očima.
Astigmatizam: što to zapravo znači?
Jedno od najčešćih pitanja koje Žunić dobiva tiče se astigmatizma, taj čudni izraz koji zvuči kao da ste kihnuli usred riječi. U spomenutom podcastu, Žunić započinje objašnjenje provokativnim pitanjem: “Morate li žmiriti da biste vidjeli jasnije?” Ako je odgovor potvrdan, moguće je da imate astigmatizam. No, što je to točno?
Astigmatizam je vrsta refraktivne greške oka, baš kao kratkovidnost ili dalekovidnost, ali pomalo posebna. Dok kratkovidnost zamuti sliku ravnomjerno, astigmatizam doda još jedan sloj zbrke. Najčešće je urođen i ne mijenja se bitno kroz život. Nastaje zbog nepravilnog oblika rožnice (prednjeg prozirnog dijela oka) ili očne leće, što uzrokuje da se svjetlosne zrake ne fokusiraju uredno u jednu točku na mrežnici. Umjesto savršeno okrugle lopte, oko s astigmatizmom ima oblik pomalo kao ragbi lopta - izdužen i neravnomjerno zakrivljen. Rezultat? Svjetlost se lomi neujednačeno i ne stvara jednu jasnu sliku, nego raspršenu i iskrivljenu sliku na očnoj pozadini.
Jednostavnije rečeno, Damjan objašnjava astigmatizam slikovito: “Ako zamislite da ste kratkovidni i ta kratkovidnost zamuti sliku u potpunosti, astigmatizam je dodatna komponenta toj dioptriji koja osim što zamuti sliku, daje još jednu pogrešku pa se slika vidi razvučeno, duplo ili raspršeno,” kaže on. Dakle, astigmatizam ne samo da zamagljuje vid, već može uzrokovati da objekti izgledaju razvučeno (izduženo), pa čak i dvostruko (duple slike) ili s čudnim sjajnim rubovima. Nije ni čudo da ljudi s visokim astigmatizmom ponekad opisuju svoj vid kao da gledaju u iskrivljeno ogledalo.
Znakovi i simptomi: zamagljen vid, žmirkanje i zvjezdice noću
Astigmatizam se može manifestirati na razne načine, a često ga ljudi ni ne primijete dok im netko stručno ne provjeri vid. Zamagljen, nejasan vid na svim udaljenostima jedan je od glavnih simptoma . Za razliku od kratkovidnosti (gdje je mutno samo na daljinu) ili dalekovidnosti (mutno na blizinu), kod astigmatizma slika može biti mutnjikava i blizu i daleko - jer oko ne fokusira dobro ni u jednom pravcu.
Još jedan čest znak je kronično žmirkanje. Primjećujete li da često napola zatvarate oči pokušavajući izoštriti sliku? To nije samo simpatična navika - to je mozak koji intuitivno traži bolji fokus. Žmirkanjem se sužava prolaz svjetla i smanjuje raspršenje zraka, što ponekad malo izoštri vid kod astigmatičnih osoba. Zato mnogi tek na pregledima saznaju da imaju astigmatizam, jer su se godinama služili “trikom” žmirkanja, a da toga nisu bili ni svjesni.
Glavobolje i naprezanje očiju također su česti pratitelji neispravljenog astigmatizma. Zamislite da vaše oči cijeli dan pokušavaju dovesti mutnu sliku u fokus - umore se kao i vi nakon maratona. Moguće je osjetiti i peckanje ili iritaciju očiju, upravo zbog tog stalnog napora. Čitanje sitnog teksta može biti naporno, slova se “razlijevaju” ili deformiraju, pa se osoba brže zamara. Kod djece to često primijetimo kroz odbojnost prema čitanju ili približavanje knjige jako blizu očima.
Noćna vožnja je posebno izazovna za neke ljude s astigmatizmom. Svjetla automobila i ulične lampe mogu se pretvoriti u prave male vatromete na njihovom vidnom polju. Poznata vam je pojava kada noću oko svjetala vidite “zrake” ili halo krugove? Upravo to astigmatizam može učiniti: pretvoriti točkasta svjetla u mrlje sa zrakastim odsjajima. To nije samo smetnja, nego može biti i opasno u prometu ako ne znate da imate problem. Mnogi vozači tek uz takve poteškoće otkriju da su zapravo astigmatični.
Važno je naglasiti da blagi astigmatizam često prođe “ispod radara”. Osoba se prilagodi, mozak korigira sliku koliko može, i tegobe su minimalne. Međutim, što je astigmatizam jači, to su simptomi izraženiji i utjecaj na kvalitetu vida veći. Zato oftalmolozi preporučuju redovne kontrole vida – i kad nemate posebnih tegoba. Ponekad ni ne znamo koliko jasnije možemo vidjeti dok ne isprobamo odgovarajuće naočale!
Dijagnoza i mitovi: “Imam astigmatizam i cilindre”
Kada sjednete kod Damjana na pregled vida, očekujte temeljit i opušten pristup. Kao i svaki optometrist, prvo će vam izmjeriti dioptriju, ali ono što slijedi je razgovor: kako vidite na dnevnom svjetlu, kako noću, imate li glavobolja, čitate li puno i slično. Žunić vjeruje da pacijent mora osjetiti da ga se sluša, jer tek tada liječnik može ponuditi najbolje rješenje. Tako svojim pacijentima često razbija i zablude o astigmatizmu.
Prvo, riječ je astigmatizam, ne “stigmatizam”: koliko god ta kratica bila uobičajena u narodu. Drugo, možda ste čuli da ljudi kažu da imaju “cilindre u naočalama”. To jednostavno znači da imaju astigmatizam koji se ispravlja cilindričnom dioptrijom. “Cilindar” nije zasebna dijagnoza, već naziv za staklo koje korigira astigmatizam. I doista, naočalne leće za astigmatizam imaju posebnu zakrivljenost, kao dio cilindra, koja lomi svjetlo pod točno određenim kutem kako bi kompenzirala iskrivljenje oka. Nemojte se iznenaditi ako prve dane s takvim naočalama osjećate čudnu nesigurnost pri hodu, mozak se prilagođava novoj “geometriji” vida. Za par dana sve sjedne na svoje mjesto.
Još jedan mit koji Žunić rado razjasni jest da astigmatizam nije bolest koja nastaje od čitanja u mraku ili predugog buljenja u ekran (iako to može zamoriti oči). U najvećem broju slučajeva rođeni ste s astigmatizmom ili barem sa sklonošću ka njemu. To nije ništa što ste “pogriješili”, jednostavno genetika i razvoj oka. Ponekad se astigmatizam može pojaviti ili pogoršati nakon ozljede oka ili operacije, ili pak kod stanja poput keratokonusa (stanjenja i deformacije rožnice), ali to su rjeđi slučajevi.
I za kraj, valja spomenuti: astigmatizam nije razlog za paniku, vrlo je česta pojava; čak polovica ljudi ima barem mali stupanj astigmatizma, samo što mnogima ne smeta. Bitno je prepoznati kada počne smetati i tada reagirati korekcijom.
Kako se astigmatizam ispravlja: naočale, leće ili laser?
Dobra vijest: astigmatizam se može uspješno korigirati i to na više načina. Najjednostavnije rješenje su klasične dioptrijske naočale. Stakla za astigmatizam sadrže spomenutu cilindričnu dioptriju, koja je orijentirana pod određenim kutom ovisno o tome kako je vaše oko iskrivljeno. Kod prvog para “cilindričnih” naočala, možda će vam svijet izgledati mrvicu nagnut ili ćete osjećati lagani gubitak ravnoteže - to je normalno dok se mozak privikava na ispravljen vid. U roku par dana, taj osjećaj nestaje i počinjete uživati u oštroj slici.
Za one s višim astigmatizmom (npr. većim dioptrijskim cilindrom), kontaktne leće mogu biti još bolja opcija. Posebno torične kontaktne leće dizajnirane su za astigmatizam: one imaju stabilizator koji drži leću u istom položaju na oku, kako se ne bi okretala i zamućivala vid. Prednost leća je što sjedaju direktno na oko pa pružaju prirodniji vid i šire vidno polje (nema okvira naočala koji ograničava pogled). Danas su dostupne meke torične leće za većinu vrijednosti astigmatizma, a za ekstremno visoke vrijednosti postoje i polutvrde (rigidne) leće. Naravno, s kontaktnim lećama dolazi i odgovornost - održavanje higijene i pravilno korištenje su ključni.
Važno je napomenuti da nepravilan astigmatizam (npr. onaj uzrokovan ozljedom ili bolestima rožnice poput keratokonusa) ponekad nije lako ispraviti običnim naočalama. Tu često pomažu posebne kontaktne leće ili kirurški zahvati na rožnici. No takve su situacije rjeđe, velika većina ljudi s astigmatizmom uspješno nosi naočale ili leće i ima potpuno jasan vid.
“Kada jednom dobijete pravu dioptriju, svijet se doslovno izoštri pred vama,” kaže Žunić. On podsjeća da redovne kontrole kod oftalmologa ili optometrista mogu spriječiti godine života u mutnom vidu. Čak i najmanja dioptrija, ako smeta, vrijedi se korigirati jer naše oči to itekako osjete . Odraslim osobama preporučuje pregled vida svake dvije godine, a nakon četrdesete i jednom godišnje, ne samo zbog astigmatizma, već i drugih poremećaja vida koji dolaze s godinama.
Damjan Žunić: humor kao najbolja terapija
Damjan Žunić u očima svojih pacijenata nije samo stručnjak za oči, već i netko s kim biste rado popili kavu nakon pregleda. Njegovi kolege ističu da u Poliklinici Vukas vlada timski duh i inovativnost, dijelom zahvaljujući Žunićevom stilu vođenja koji se temelji na povjerenju umjesto mikromenadžmenta . No, pacijente najviše osvajaju njegova empatičnost i smisao za humor. Kao što sam kaže, šala je često najbolji lijek za tremu i strah. Taj pristup stvara opuštenu atmosferu: odjednom pregled vida više nije stres, nego zanimljivo iskustvo.
Naravno, iza tog prijateljskog nastupa stoji vrhunska stručnost. Žunić je suvlasnik i ravnatelj klinike koju je pokrenuo dr. Zdeslav Vukas još 1997., i trudi se spajati najbolje od tradicionalne oftalmologije s modernim tehnologijama. Vanjski je suradnik na sveučilištu u Njemačkoj, što znači da stalno prati svjetske trendove.
Kao i svaki dobar liječnik, Damjan zna da povjerenje liječi jednako kao i terapija. Pacijent ne dobije samo naočale ili leće; dobije i osmijeh, ohrabrenje i jasno objašnjenje. Nema glupih pitanja, on će strpljivo odgovoriti i zašto vam “treperi” oko dok čitate i kako točno radi dioptrija u vašim naočalama. Njemu se možete požaliti da vam naočale ne stoje na nosu ili da ste zabrinuti oko lasera, sve će to razumjeti. Takav spoj stručnosti i pristupačnosti razlog je što se pacijenti rado vraćaju.
Ako želite čuti cijelu priču i vidjeti Žunića u akciji, pogledajte epizodu podcasta Iz prve ruke s Damjanom Žunićem. Upozorenje: nakon slušanja, vrlo je moguće da ćete brže-bolje rezervirati pregled vida - i to ne samo zato da provjerite imate li astigmatizam, već i zato da upoznate stručnjaka koji će vam otvoriti oči, kako za oštriji vid tako i za pozitivniji pogled na život.
