Ako je dijete krenulo u vrtić i čini se da je stalno bolesno, to u prvoj godini kolektiva vrlo često nije znak slabog imuniteta. Mala djeca mogu imati otprilike 5 do 10 blažih infekcija godišnje, a u kolektivu ih može biti i više. Posebno tijekom jeseni i zime jedna viroza može slijediti drugu pa roditelji imaju osjećaj da se dijete između bolesti uopće ne stigne potpuno oporaviti.
Koliko infekcija godišnje može biti normalno kod djece
Ne postoji jedna brojka iznad koje broj infekcija automatski postaje zabrinjavajući. Dob djeteta, polazak u kolektiv, braća i sestre, godišnje doba i vrsta infekcija znatno utječu na učestalost bolesti.
NHS navodi da djeca prosječno imaju 5 do 8 prehlada godišnje, dok Royal Children's Hospital navodi da zdravi mališani mogu imati 5 do 10 blažih infekcija godišnje, često i više ako pohađaju vrtić.
Zbog toga samo broj viroza nije dovoljan za procjenu imuniteta djece. Mnogo je važnije kakve su infekcije, koliko su teške, oporavlja li se dijete normalno između njih i napreduje li uredno.
Zašto su viroze u vrtiću toliko česte
Polaskom u jaslice ili vrtić dijete odjednom dolazi u bliski kontakt s mnogo druge djece i velikim brojem virusa s kojima se prije nije susretalo.
Mala djeca imaju bliski fizički kontakt, dijele igračke i predmete, često dodiruju lice te još usvajaju navike poput pravilnog pranja ruku i pokrivanja usta pri kašljanju. Respiratorni virusi zato se u kolektivu mogu vrlo lako širiti. CDC upravo vrtiće i druge ustanove ranog odgoja navodi kao okruženja u kojima su higijena ruku, ventilacija, čišćenje i cijepljenje važni za smanjenje širenja infekcija.
Djetetov imunološki sustav pritom nije nužno „slab”. Jednostavno još nije imao priliku upoznati velik broj različitih virusa. Kako dijete raste i stječe imunitet nakon kontakta s različitim uzročnicima, broj respiratornih infekcija uglavnom se postupno smanjuje.
Prva godina vrtića često je najteža
Roditeljima se često čini da je dijete prije vrtića gotovo uvijek bilo zdravo, a nakon polaska u kolektiv odjednom je bolesno svakih nekoliko tjedana.
Takav obrazac nije neobičan. Američka pedijatrijska akademija navodi da djeca mogu imati posebno velik broj infekcija tijekom prve godine grupne skrbi, dok se broj respiratornih bolesti tijekom druge godine počinje smanjivati.
Dodatni problem je što simptomi prethodne infekcije mogu još trajati kada dijete dobije novi virus. Kašalj ili sekret iz nosa mogu se zadržati nakon što se dijete inače osjeća dobro, pa nova infekcija nekoliko dana kasnije stvara dojam jedne bolesti koja traje tjednima.
Zato dijete stalno prehlađeno ne mora nužno imati jednu dugotrajnu infekciju. Ponekad se nekoliko različitih virusnih infekcija jednostavno nadovezuje jedna na drugu.
Najčešće viroze u vrtiću
Većinu ponavljajućih infekcija u dječjim kolektivima čine virusne infekcije dišnog sustava.
Tipični simptomi su:
- curenje ili začepljen nos
- kihanje
- kašalj
- grlobolja
- blago povišena ili povišena temperatura
- umor i razdražljivost
- slabiji apetit.
U kolektivima se mogu širiti različiti respiratorni virusi, uključujući rinoviruse, RSV, influencu i druge uzročnike respiratornih infekcija. Djeca mogu povremeno imati i gastroenteritis s povraćanjem ili proljevom.
Česte infekcije ne znače automatski slab imunitet
Roditelji često povezuju svaku novu virozu s tvrdnjom da dijete ima „slab imunitet”. Sama učestalost blažih prehlada kod djeteta koje ide u vrtić najčešće nije dovoljna za takav zaključak.
Royal Children's Hospital naglašava da većina male djece s ponavljajućim blažim infekcijama nema primarnu imunodeficijenciju.
Više pažnje zahtijeva obrazac u kojem infekcije nisu samo česte nego su neuobičajeno teške, dugotrajne, teško se liječe, ponavljaju se na istom mjestu ili ih uzrokuju neuobičajeni mikroorganizmi.
Važno je i kako dijete izgleda između infekcija. Dijete koje se nakon viroze oporavi, ponovno normalno jede i igra se te uredno raste i dobiva na težini ima drukčiju kliničku sliku od djeteta koje između infekcija ostaje iscrpljeno, slabo napreduje ili ima trajne simptome.
Znakovi zbog kojih treba razgovarati s pedijatrom
Pedijatar treba procijeniti dijete kada se infekcije po težini, trajanju ili načinu ponavljanja ne uklapaju u uobičajene vrtićke viroze.
Posebnu pažnju zahtijevaju:
- ponavljajuće ili teške upale pluća
- ozbiljne ili neuobičajene infekcije
- infekcije koje slabo reagiraju na uobičajeno liječenje
- potreba za ponavljanim bolničkim liječenjem ili antibioticima kroz venu
- ponavljajući duboki apscesi kože ili organa
- trajna gljivična infekcija u ustima nakon prve godine života
- kronični proljev
- slab rast ili nedovoljno dobivanje na težini
- obiteljska anamneza imunodeficijencije.
Takvi znakovi ne znače automatski da dijete ima poremećaj imunosnog sustava, ali opravdavaju detaljniju procjenu. Kod sumnje na imunodeficijenciju pedijatar može prema kliničkoj slici odrediti krvne i druge pretrage ili uputiti dijete na daljnju obradu.
Broj infekcija nije najvažniji kriterij
Dijete koje je tijekom prve zime u vrtiću imalo osam blagih prehlada, između njih je dobro, uredno raste i nijednom nije trebalo bolničko liječenje ne mora imati isti razlog za zabrinutost kao dijete koje je imalo znatno manje infekcija, ali su dvije završile teškom upalom pluća.
Zato se pri procjeni ne gleda samo koliko je puta dijete bilo bolesno. Važni su vrsta infekcija, njihova težina, trajanje, odgovor na liječenje, djetetov rast i razvoj te opće stanje između bolesti.
Drugim riječima, kod pitanja je li dijete stalno bolesno zbog vrtića ili postoji drugi problem važniji je obrazac bolesti od pukog brojanja viroza.
Ima li smisla jačanje imuniteta suplementima
Proizvodi za „jačanje imuniteta” posebno su popularni u razdoblju kada dijete krene u vrtić, ali očekivanje da će sirup, multivitamin ili drugi dodatak spriječiti niz vrtićkih viroza najčešće nije realno.
Američka pedijatrijska akademija navodi da većini zdrave djece koja imaju raznoliku i uravnoteženu prehranu nisu potrebni dodatni vitamini i minerali, osim kada postoji nutritivni manjak, ograničena prehrana ili zdravstveno stanje zbog kojeg je suplementacija potrebna. Također nema dokaza da općenito uzimanje dodataka prehrani „pojačava” imunosni sustav tako da dijete više ne dobiva uobičajene infekcije.
Primjerice, vitamin C važan je za normalno funkcioniranje organizma, ali njegovo rutinsko uzimanje u obliku dodatka nije dokazano kao način sprečavanja prehlada kod zdrave djece. WHO također navodi da za vitamin D nema dovoljno dokaza za preporuku suplementacije posebno u svrhu sprečavanja respiratornih infekcija.
To ne znači da dijete nikada ne treba dodatke prehrani. Suplementacija određenim vitaminima može biti potrebna prema dobi, prehrani, utvrđenom manjku ili preporuci pedijatra. Takvu suplementaciju ne treba poistovjećivati s proizvodima koji obećavaju da će dijete zahvaljujući njima prestati dobivati viroze.
Što stvarno pomaže imunitetu djece
Imunosnom sustavu nije potreban jedan „booster”, nego osnovni uvjeti za normalno funkcioniranje.
Najvažniji su:
- raznolika i nutritivno kvalitetna prehrana
- dovoljno sna prema dobi
- redovita tjelesna aktivnost
- cijepljenje prema preporučenom programu
- redovito pranje ruku
- prozračivanje prostora
- izbjegavanje izloženosti duhanskom dimu
- dovoljno vremena za oporavak kada je dijete bolesno.
U vrtićima su pranje ruku, ventilacija, čišćenje često dodirivanih površina i ostanak kod kuće tijekom određenih zaraznih bolesti među osnovnim mjerama za smanjenje širenja infekcija.
Ni najbolje provedene mjere neće potpuno spriječiti viroze. Cilj je smanjiti prijenos i rizik težih infekcija, a ne stvoriti očekivanje da dijete u kolektivu nikada neće biti bolesno.
Kada dijete treba ostati kod kuće
Sama prisutnost laganog curenja nosa ne znači uvijek da dijete mora ostati kod kuće, ali odluka ovisi o općem stanju, simptomima i pravilima vrtića.
Dijete treba ostati kod kuće kada se zbog bolesti ne može normalno uključiti u aktivnosti ili postoji veći rizik prijenosa infekcije. CDC posebno navodi temperaturu, učestalo povraćanje, značajan proljev te respiratorne simptome koji se pogoršavaju ili se ne poboljšavaju kao razloge za ostanak kod kuće i daljnju procjenu.
Pri povratku u kolektiv treba slijediti preporuke pedijatra i pravila ustanove, osobito kod specifičnih zaraznih bolesti.
Kada odmah potražiti liječničku pomoć
Kod respiratorne infekcije hitnu procjenu zahtijevaju znakovi da dijete ima ozbiljne teškoće s disanjem ili da mu se opće stanje značajno pogoršava.
Odmah treba potražiti liječničku pomoć ako dijete:
- teško ili izrazito ubrzano diše
- uvlači područje između ili ispod rebara pri disanju
- ima plavičaste usne ili lice
- teško se budi ili neuobičajeno slabo reagira
- ima znakove značajne dehidracije
- dobije napadaj
- djeluje izrazito bolesno ili se naglo pogoršava.
Kod vrlo male dojenčadi temperatura zahtijeva posebno opreznu procjenu; CDC kao hitan znak kod djece mlađe od 12 tjedana navodi svaku temperaturu od 38 °C ili više.
Najčešće postavljanja pitanja
Koliko puta godišnje je normalno da dijete bude bolesno?
Mala djeca mogu imati približno 5 do 10 blažih infekcija godišnje, a djeca koja pohađaju vrtić ponekad i više. Sama brojka nije dovoljna za procjenu problema jer treba uzeti u obzir težinu infekcija, oporavak između njih te rast i razvoj djeteta.
Zašto je dijete stalno bolesno otkad je krenulo u vrtić?
Ulaskom u kolektiv dijete dolazi u kontakt s velikim brojem virusa s kojima se njegov imunosni sustav ranije nije susreo. Bliski kontakt među djecom dodatno olakšava njihovo širenje, pa je prva godina vrtića često razdoblje s najviše infekcija.
Znače li česte viroze da dijete ima slab imunitet?
Česte blaže respiratorne infekcije kod djeteta koje ide u vrtić najčešće nisu dokaz poremećaja imuniteta. Više zabrinjavaju izrazito teške, neuobičajene ili dugotrajne infekcije, slab odgovor na liječenje, ponavljane upale pluća ili slab rast djeteta.
Kada česte infekcije kod djeteta više nisu očekivane?
Procjena pedijatra posebno je važna kada su infekcije teške ili neuobičajene, dijete se između njih ne oporavlja dobro, ne napreduje uredno, često treba bolničko liječenje ili postoje drugi znakovi koji mogu upućivati na poremećaj imunosnog sustava.
Pomažu li vitamini da dijete bude manje bolesno u vrtiću?
Kod zdrave djece s uravnoteženom prehranom rutinsko uzimanje dodataka prehrani nije dokazani način sprečavanja uobičajenih vrtićkih viroza. Dodaci imaju smisla kada postoji specifična potreba, primjerice utvrđeni nutritivni manjak ili preporuka pedijatra.
Smanjuje li se broj viroza nakon prve godine vrtića?
Kod mnoge djece broj respiratornih infekcija počinje se smanjivati nakon prve godine boravka u kolektivu. Dijete se postupno susreće s različitim uzročnicima i stječe imunost na dio njih, pa iste infekcije više nisu toliko česte.
Izvori:
