Bol i napetost u području vrata i ramena među čestim su tegobama suvremenog načina života. Višesatni rad za računalom, gledanje u mobitel, nedovoljno kretanja, stres i dugotrajno zadržavanje istog položaja mogu pridonijeti pojavi simptoma.
Ipak, uzrok nije uvijek tako jednostavan. Bol može potjecati od mišića i drugih mekih tkiva, zglobova i struktura vratne kralježnice, ali i samog ramena.
U većini slučajeva bol u vratu nije posljedica ozbiljne bolesti, ali trajanje boli, način njezina nastanka i prateći simptomi važni su za procjenu uzroka.
Mogu li ekrani biti krivi za bol?
Sam ekran nije problem. Važnije je kako i koliko dugo sjedimo dok ga koristimo.
Kada satima gledamo u monitor ili prema dolje u mobitel, vrat i ramena dugo ostaju u sličnom položaju. Mišići se mogu umoriti, a napetost postupno povećavati.
Problem može biti izraženiji ako je monitor postavljen prenisko, radna površina nije prilagođena korisniku ili tijekom dana gotovo uopće ne mijenjamo položaj.
Dugotrajno zadržavanje istog položaja često je važnije od pokušaja održavanja jednog „savršenog“ položaja tijela cijeli dan.
Zato su redovito ustajanje, promjena položaja i kratke pauze važan dio prevencije tegoba.
Je li loše držanje pravi uzrok?
„Ispravite se“ čest je savjet osobama koje osjećaju bol u vratu, ali odnos držanja i boli složeniji je nego što se ponekad prikazuje.
Ne postoji jedan idealan položaj tijela koji svaka osoba mora održavati tijekom cijelog dana. Problem češće nastaje kada dugo ostajemo u istom položaju bez dovoljno kretanja.
Pogrbljeno sjedenje samo po sebi ne znači da ćete razviti bolest vratne kralježnice.
Ergonomski prilagođeno radno mjesto može pomoći, ali još je važnije redovito mijenjati položaj i ostati tjelesno aktivan.
Kako stres završava u vratu i ramenima?
Stres ne postoji samo „u glavi“. Može utjecati na način na koji tijelo doživljava bol i na napetost mišića.
Tijekom stresnih razdoblja ljudi često nesvjesno podižu ramena, stišću čeljust ili održavaju povećanu napetost mišića vrata. Istodobno se mogu pojaviti lošiji san i manjak tjelesne aktivnosti, što dodatno može pogoršati tegobe.
Stres može pojačati postojeću bol i mišićnu napetost, ali dugotrajnu ili izraženu bol ne treba automatski pripisati stresu.
Kada problem može biti u vratnoj kralježnici?
S godinama se na vratnoj kralježnici mogu razviti degenerativne promjene diskova i zglobova. Takve promjene vrlo su česte i ne moraju uvijek izazivati simptome.
Kada dođe do iritacije ili pritiska na živac, bol se može širiti iz vrata prema ramenu i ruci.
Mogu se pojaviti i:
- trnci ili utrnulost
- osjećaj pečenja
- bol koja se širi niz ruku
- slabost određenih mišića ruke ili šake.
Bol koja se iz vrata širi u ruku uz trnce, utrnulost ili slabost može upućivati na zahvaćenost živca i zahtijeva liječničku procjenu.
A što ako problem zapravo dolazi iz ramena?
Bol u području ramena ne mora potjecati iz vrata.
Problemi s tetivama rotatorne manšete, burzama, zglobom ili okolnim strukturama mogu uzrokovati bol koja je izraženija pri podizanju ruke, posezanju iznad glave ili ležanju na zahvaćenom ramenu.
Ako je pokretljivost ramena ograničena ili određeni pokreti izazivaju izraženu bol, uzrok može biti upravo u ramenu.
Mjesto na kojem osjećamo bol nije uvijek isto mjesto na kojem se nalazi njezin uzrok.
Može li pomoći kretanje?
Kod većine uobičajenih nespecifičnih bolova u vratu potpuno mirovanje nije najbolji pristup.
Lagano kretanje, postupni povratak uobičajenim aktivnostima i odgovarajuće vježbe često su korisniji od dugotrajnog izbjegavanja pokreta.
Mogu pomoći:
- kratke pauze tijekom rada
- redovito ustajanje i hodanje
- prilagodba monitora i radnog mjesta
- postupno jačanje mišića vrata, ramena i gornjeg dijela leđa
- redovita opća tjelesna aktivnost
- kvalitetan san.
Cilj nije držati vrat u jednom „pravilnom“ položaju, nego omogućiti tijelu dovoljno kretanja tijekom dana.
Kod izraženih ili dugotrajnih tegoba program vježbi najbolje je prilagoditi individualnom stanju.
Treba li odmah napraviti RTG ili magnetsku rezonanciju?
Ne nužno.
Kod nespecifične boli u vratu bez upozoravajućih simptoma slikovne pretrage često nisu potrebne odmah. Osim toga, snimke mogu pokazati degenerativne promjene koje su česte i kod ljudi koji uopće nemaju bolove.
Nalaz promjena na vratnoj kralježnici ne znači automatski da su upravo one uzrok boli.
O potrebi za RTG-om, CT-om ili magnetskom rezonancijom odlučuje liječnik na temelju simptoma i kliničkog pregleda.
Kada bol više nije samo posljedica sjedenja?
Pregled je preporučljiv ako bol traje, postupno se pogoršava, često se vraća ili značajno ograničava svakodnevne aktivnosti.
Posebnu pozornost zahtijevaju bolovi nakon ozbiljnije ozljede te simptomi poput slabosti ruke, izraženih trnaca ili utrnulosti.
Hitniju liječničku procjenu zahtijevaju nova ili progresivna slabost ruku ili nogu, poteškoće s hodom i ravnotežom, gubitak kontrole mokrenja ili stolice te jaka bol nakon ozbiljne ozljede.
Neobjašnjiv gubitak tjelesne mase, temperatura, povijest zloćudne bolesti ili jaka bol koja se ne mijenja s položajem također su razlozi za liječničku procjenu.
Što možemo učiniti ako cijeli dan radimo za računalom?
Ne treba tražiti savršen položaj u kojem ćemo nepomično sjediti osam sati. Radno mjesto treba biti dovoljno ugodno i prilagođeno, ali tijelu prije svega treba omogućiti promjenu položaja.
Pomaže povremeno ustati, prošetati, promijeniti način sjedenja i odmoriti ruke i ramena. Monitor treba postaviti tako da ne zahtijeva stalno izrazito savijanje ili zakretanje vrata.
Najbolji položaj često je jednostavno sljedeći položaj – onaj kojim prekidamo dugo statično opterećenje.
Bol u vratu i ramenima nema uvijek samo jedan uzrok
Kod mnogih ljudi riječ je o kombinaciji čimbenika: dugotrajnog sjedenja, manjka kretanja, mišićnog opterećenja, stresa i kvalitete sna. Kod drugih uzrok može biti povezan s ramenom, vratnom kralježnicom ili živcima.
Zato rješenje nije uvijek samo nova stolica, masaža ili pokušaj „pravilnijeg“ sjedenja.
Ako bol ne prolazi, ponavlja se ili je praćena neurološkim simptomima, stručna procjena važna je kako bi se utvrdio uzrok i odabrao odgovarajući pristup liječenju.
Izvori:
