Bronhitis i upala pluća mogu početi vrlo slično: kašljem, temperaturom, umorom i nelagodom u prsima. Razlika je u tome što akutni bronhitis zahvaća velike dišne putove, dok upala pluća zahvaća samo plućno tkivo i sitne zračne vrećice. Samo prema boji iskašljaja, jačini kašlja ili temperaturi nije uvijek moguće pouzdano zaključiti o kojem se stanju radi.
Ako se uz kašalj pojave otežano disanje, bol u prsima pri disanju, visoka ili trajna temperatura, izrazita slabost ili se stanje nakon početnog poboljšanja ponovno pogorša, potreban je liječnički pregled.
Akutni bronhitis najčešće nastaje nakon virusne infekcije
Akutni bronhitis je upala bronha, odnosno dišnih putova koji dovode zrak prema plućima. Najčešće ga uzrokuju isti respiratorni virusi koji uzrokuju prehladu, gripu i druge viroze.
Glavni simptom je kašalj. U početku može biti suh, a kasnije se može pojaviti sluz. Mogu se javiti umor, grlobolja, začepljen nos, blaga temperatura i neugodan osjećaj ili bol u prsima zbog učestalog kašljanja.
Kašalj kod akutnog bronhitisa može potrajati i do tri tjedna, čak i kada su ostali simptomi infekcije već nestali. Dugotrajniji kašalj zato sam po sebi ne znači da se razvila upala pluća.
Većina akutnih bronhitisa prolazi spontano i ne zahtijeva liječenje antibioticima.
Upala pluća zahvaća samo plućno tkivo
Kod upale pluća infekcija zahvaća sitne zračne vrećice, alveole, koje se mogu ispuniti upalnim sadržajem i tekućinom. Zbog toga pluća teže izmjenjuju kisik, pa simptomi mogu biti izraženiji nego kod običnog bronhitisa.
Uz kašalj se često pojavljuju povišena temperatura, tresavica, izrazit umor i nedostatak zraka. Bol u prsima može biti oštra i pojačavati se pri dubokom udahu ili kašlju.
Upala pluća može biti blaga, ali može biti i ozbiljna bolest koja zahtijeva bolničko liječenje. Težina ovisi o uzročniku, dobi, općem zdravstvenom stanju i tome koliko je pluća zahvaćeno.
Simptomi bronhitisa i upale pluća često se preklapaju
Ne postoji jedan simptom koji kod kuće može sa sigurnošću razlikovati bronhitis od upale pluća. Osoba s bronhitisom može imati temperaturu i osjećati nedostatak zraka, dok kod nekih osoba s upalom pluća temperatura ne mora biti izrazito visoka.
Kod starijih osoba upala pluća ponekad se očituje manje tipično, primjerice izrazitom slabošću, gubitkom apetita ili zbunjenošću, bez visoke temperature.
Važniji od pojedinačnog simptoma jest cijeli tijek bolesti. Ako simptomi postaju sve jači umjesto da postupno slabe, pojavljuje se otežano disanje ili se osoba nakon nekoliko dana viroze naglo ponovno osjeća puno lošije, potrebno je razmotriti mogućnost komplikacije.
Temperatura može pomoći u procjeni, ali nije dovoljna za dijagnozu
Blaga temperatura može pratiti akutni bronhitis, dok je viša i trajnija temperatura češća kod upale pluća. Ipak, ni to pravilo nije apsolutno.
Kod virusne infekcije temperatura može biti visoka bez upale pluća, dok starije osobe ili osobe oslabljenog imuniteta mogu imati upalu pluća bez izražene vrućice.
Zbog toga temperatura nije test kojim se kod kuće može potvrditi ili isključiti upala pluća.
Liječnik će uz temperaturu procijeniti disanje, puls, opće stanje i nalaz na plućima te prema potrebi odlučiti o dodatnoj obradi.
Zeleni ili žuti sekret ne znači automatski bakterijsku infekciju
Boja iskašljaja često izaziva zabrinutost. Žuta ili zelena sluz može se pojaviti tijekom različitih respiratornih infekcija jer boja ovisi i o stanicama imunološkog sustava koje se nalaze u sekretu.
Obojeni sekret sam po sebi ne dokazuje da je infekcija bakterijska niti da je potreban antibiotik.
Produktivni kašalj može pratiti i virusni bronhitis i upalu pluća, pa se odluka o liječenju ne donosi samo prema izgledu sluzi.
Krv u iskašljaju, osobito ako se ponavlja ili je količina veća, zahtijeva liječničku procjenu.
Bol u prsima može imati različite uzroke
Kod bronhitisa se prsni koš može osjećati bolno ili osjetljivo zbog učestalog i snažnog kašljanja. Bol tada često nastaje zbog naprezanja mišića prsnog koša.
Kod upale pluća može se pojaviti oštra bol koja se pogoršava tijekom dubokog udaha ili kašljanja. Takva bol može nastati kada je upalom zahvaćena i ovojnica oko pluća.
Ipak, bol u prsima ne treba automatski pripisivati respiratornoj infekciji, osobito ako je nova, jaka, pritisna ili nije jasno povezana s kašljanjem i disanjem. Bol u prsima može imati i srčani ili drugi ozbiljan uzrok.
Otežano disanje jedan je od važnijih znakova za pregled
Osjećaj da ne možete udahnuti dovoljno zraka, ubrzano disanje ili zadihanost pri aktivnosti koju inače lako podnosite razlog su za liječničku procjenu.
Kod bronhitisa se može javiti blaga zadihanost, osobito tijekom kašlja, ali izraženije otežano disanje povećava sumnju na upalu pluća ili drugo stanje koje zahvaća pluća.
Liječnik može izmjeriti zasićenost krvi kisikom pulsnim oksimetrom. Niska vrijednost kisika može biti jedan od znakova ozbiljnijeg zahvaćanja pluća, ali vrijednost s kućnog pulsnog oksimetra ne treba promatrati odvojeno od simptoma i liječničkog pregleda.
Upala pluća može se razviti nakon gripe ili druge viroze
Respiratorna virusna infekcija ponekad prethodi upali pluća. Osoba može nekoliko dana imati simptome koji odgovaraju gripi ili prehladi, početi se osjećati bolje, a zatim ponovno razviti temperaturu, jači kašalj, bol u prsima ili otežano disanje.
Takvo ponovno pogoršanje može biti znak komplikacije i razlog za pregled.
Virus također može sam izazvati upalu pluća, a nakon virusne infekcije ponekad se može razviti sekundarna bakterijska infekcija. Bez pregleda se ne može pouzdano utvrditi koji je uzročnik odgovoran za simptome.
Kako liječnik utvrđuje radi li se o upali pluća
Procjena počinje razgovorom o simptomima i pregledom. Liječnik sluša pluća stetoskopom, mjeri temperaturu, puls i brzinu disanja te prema potrebi zasićenost krvi kisikom.
Kod tipičnog nekompliciranog akutnog bronhitisa rendgenska snimka pluća najčešće nije potrebna. Ako simptomi, vitalni znakovi ili nalaz na plućima pobuđuju sumnju na upalu pluća, može se napraviti RTG pluća.
Rendgenska snimka posebno je korisna kada kliničkim pregledom nije moguće dovoljno sigurno razlikovati bronhitis od pneumonije ili kada je potrebno procijeniti proširenost promjena.
Ovisno o težini bolesti, liječnik može preporučiti i krvne pretrage ili druge pretrage.
Može li CRP pokazati radi li se o bronhitisu ili upali pluća
CRP je pokazatelj upalne reakcije u organizmu i ponekad može pomoći liječniku u procjeni infekcije. Ipak, jedna vrijednost CRP-a ne može sama potvrditi upalu pluća niti pouzdano pokazati je li infekcija virusna ili bakterijska.
Vrijednost se uvijek interpretira zajedno sa simptomima, trajanjem bolesti, pregledom i drugim nalazima.
Nizak CRP ne znači da se svaki ozbiljniji uzrok simptoma može automatski isključiti, kao što ni visok CRP sam po sebi nije razlog za antibiotik.
Treba li bronhitis liječiti antibioticima
U većini slučajeva akutnog bronhitisa ne treba. Najčešći uzrok su virusi, a antibiotici na njih ne djeluju.
Nepotrebno uzimanje antibiotika može izazvati nuspojave i pridonijeti razvoju otpornosti bakterija. Antibiotik se zato ne propisuje samo zato što kašalj traje nekoliko dana ili je sekret promijenio boju.
Kod bakterijske upale pluća antibiotici su važan dio liječenja. Ako je uzrok pneumonije virus, pristup liječenju može biti drugačiji.
Odluku o tome treba li antibiotik donosi liječnik nakon procjene cijele kliničke slike.
Što pomaže kod nekompliciranog akutnog bronhitisa
Ako nema znakova upale pluća ili druge komplikacije, liječenje je uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma. Važni su odmor i dovoljan unos tekućine, a lijekovi protiv temperature i boli mogu se koristiti kada su za osobu prikladni.
Med može ublažiti kašalj kod odraslih i djece starije od jedne godine. Pušenje treba izbjegavati jer dodatno nadražuje dišne putove i može produljiti simptome.
Kašalj često posljednji nestaje. Ako se opće stanje popravlja, kašalj koji traje dva ili tri tjedna još uvijek može biti dio očekivanog oporavka od akutnog bronhitisa.
Osobe kod kojih je potreban veći oprez
Upala pluća može biti ozbiljnija kod starijih osoba, male djece i osoba s kroničnim bolestima pluća ili srca. Veći oprez potreban je i kod osoba sa šećernom bolešću, oslabljenim imunitetom ili drugim bolestima koje povećavaju rizik od komplikacija.
Kod tih skupina prag za javljanje liječniku treba biti niži, osobito ako se pojave temperatura, pogoršanje kašlja ili otežano disanje.
Starije osobe pritom ne moraju uvijek imati tipične simptome. Nova zbunjenost, neuobičajena pospanost ili nagli pad općeg stanja mogu biti znak ozbiljne infekcije čak i bez visoke temperature.
Kada potražiti liječničku pomoć
Pregled je potreban ako se uz kašalj pojave otežano disanje, trajna ili visoka temperatura, bol u prsima pri disanju ili kašljanju, krv u iskašljaju ili izrazito loše opće stanje. Treba se javiti liječniku i ako kašalj traje dulje od tri tjedna ili se simptomi nakon početnog poboljšanja ponovno pogoršavaju.
Hitnu medicinsku pomoć treba odmah potražiti kod naglih ili izrazitih poteškoća s disanjem, gušenja, plavičaste ili izrazito blijede boje usana i kože, gubitka svijesti ili nagle zbunjenosti. U Hrvatskoj se u hitnim situacijama može nazvati 194 ili 112.
Iznenadnu jaku bol ili pritisak u prsima također treba tretirati kao hitno stanje, a ne pretpostaviti da je posljedica kašlja ili infekcije.
Najčešće postavljana pitanja
Može li se bronhitis pretvoriti u upalu pluća
Bronhitis se ne mora doslovno „pretvoriti“ u upalu pluća, ali tijekom ili nakon respiratorne infekcije može se razviti infekcija plućnog tkiva. Ako se nakon početnog poboljšanja pojave nova temperatura, jača zadihanost ili pogoršanje općeg stanja, potreban je pregled.
Je li visoka temperatura znak upale pluća
Može biti, ali nije dovoljna za dijagnozu. Visoka temperatura pojavljuje se i kod virusnih infekcija, dok neke osobe s pneumonijom mogu imati blagu ili nikakvu temperaturu.
Znači li zeleni sekret da trebam antibiotik
Ne. Boja iskašljaja ne može sama pokazati radi li se o bakterijskoj infekciji i nije dovoljan razlog za antibiotik.
Može li upala pluća biti bez kašlja
Može, iako je kašalj vrlo čest simptom. Osobito kod starijih ili oslabljenih osoba simptomi ponekad mogu biti manje tipični.
Koliko dugo može trajati kašalj kod bronhitisa
Kod akutnog bronhitisa kašalj može potrajati do približno tri tjedna. Ako traje dulje, pogoršava se ili ga prate otežano disanje, krv u iskašljaju ili drugi zabrinjavajući simptomi, potreban je pregled.
Mora li se svaka upala pluća liječiti u bolnici
Ne. Mnoge blaže upale pluća mogu se liječiti kod kuće uz liječnički nadzor. Hospitalizacija može biti potrebna kod težih simptoma, niske razine kisika, komplikacija ili kod osoba s povećanim rizikom.
Izvori:
