Tijekom ljetnih mjeseci sve češće slušamo upozorenja o opasnim vrućinama. No mnogi i dalje ne znaju kako odrediti radi li se o iscrpljenosti od vrućine ili toplinskom udaru. Iako su oba stanja povezana s pregrijavanjem organizma, razlika među njima može biti doslovno životno važna.
Iscrpljenost od vrućine upozorava da se tijelo više ne uspijeva učinkovito hladiti. Toplinski udar predstavlja hitno medicinsko stanje u kojem sustav regulacije tjelesne temperature prestaje funkcionirati. Upravo zato važno je na vrijeme prepoznati simptome i reagirati.
Kako odrediti razliku između toplinskog udara i iscrpljenosti od vrućine?
Najjednostavniji način da odredite razliku jest promatrati stanje svijesti i tjelesnu temperaturu.
Kod iscrpljenosti od vrućine osoba je uglavnom pri svijesti, komunikativna i obilno se znoji. Može osjećati slabost, vrtoglavicu, mučninu i glavobolju, ali je svjesna okoline.
Kod toplinskog udara dolazi do poremećaja svijesti. Osoba može biti zbunjena, dezorijentirana, teško govoriti, ponašati se neuobičajeno ili izgubiti svijest. Tjelesna temperatura često prelazi 40 °C, a stanje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Simptomi iscrpljenosti od vrućine
Iscrpljenost od vrućine nastaje kada tijelo izgubi previše tekućine i elektrolita kroz znojenje. Najčešće se javlja nakon duljeg boravka na visokim temperaturama ili fizičkog napora.
Tipični simptomi uključuju:
-
obilno znojenje
-
hladnu i vlažnu kožu
-
slabost i umor
-
vrtoglavicu
-
glavobolju
-
mučninu
-
ubrzan, ali slab puls
-
grčeve u mišićima
Iako nije riječ o hitnom stanju, iscrpljenost od vrućine može prijeći u toplinski udar ako se osoba ne rashladi i ne nadoknadi izgubljenu tekućinu.
Simptomi toplinskog udara
Toplinski udar najteži je oblik bolesti uzrokovanih vrućinom. Nastaje kada tijelo više ne može regulirati vlastitu temperaturu.
Najčešći znakovi uključuju:
-
tjelesnu temperaturu višu od 40 °C
-
zbunjenost ili dezorijentiranost
-
otežan govor
-
crvenu i vrlo toplu kožu
-
ubrzano disanje
-
ubrzan puls
-
mučninu i povraćanje
-
nesvjesticu
-
konvulzije u težim slučajevima
Toplinski udar može oštetiti mozak, srce, bubrege i druge organe ako se liječenje odgodi.
Kada je potrebno zvati hitnu pomoć
Mnogi pretražuju pitanje: "Kada toplinski udar postaje opasan?"
Odgovor je jednostavan – čim primijetite poremećaj svijesti, gubitak svijesti ili sumnjate da osoba ima temperaturu iznad 40 °C, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć.
Dok čekate dolazak medicinskog tima, osobu treba premjestiti u hlad, skinuti višak odjeće i pokušati je rashladiti hladnim oblozima, vodom ili ventilatorom.
Sunčanica i toplinski udar - jesu li isto
Ovo je jedno od najčešćih pitanja na internetu.
Sunčanica nije isto što i toplinski udar.
Sunčanica se obično razvija nakon dugotrajnog izlaganja glave i vrata izravnom suncu. Simptomi mogu uključivati glavobolju, mučninu, omaglicu i povišenu temperaturu.
Toplinski udar je ozbiljnije stanje koje nastaje zbog pregrijavanja cijelog organizma, bez obzira na to je li osoba bila izravno na suncu ili u vrlo toplom prostoru.
Tko je u najvećem riziku
Iako se toplinski problemi mogu dogoditi svakome, neke skupine imaju povećan rizik:
-
starije osobe
-
mala djeca
-
kronični bolesnici
-
osobe koje rade na otvorenom
-
sportaši
-
osobe koje uzimaju određene lijekove za tlak ili srce
Poseban oprez potreban je tijekom toplinskih valova kada su temperature i vlaga zraka izrazito visoki.
Što učiniti kod iscrpljenosti od vrućine
Ako osoba pokazuje znakove iscrpljenosti od vrućine, važno je reagirati što prije.
Premjestite je u hladan ili klimatiziran prostor. Potaknite unos vode ili napitaka s elektrolitima te omogućite odmor. Rashlađivanje mokrim ručnicima ili hladnim tušem može pomoći da se tjelesna temperatura vrati u normalu.
Ako simptomi ne prolaze unutar sat vremena ili se pogoršavaju, potrebno je potražiti liječničku pomoć.
Kako spriječiti toplinski udar i iscrpljenost od vrućine
Prevencija je najbolja zaštita tijekom ljetnih vrućina.
Pijte dovoljno tekućine tijekom dana, čak i kada ne osjećate žeđ. Izbjegavajte fizičke aktivnosti u najtoplijem dijelu dana, nosite laganu odjeću svijetlih boja i boravite u rashlađenim prostorima kad god je moguće.
Posebno je važno nikada ne ostavljati djecu, starije osobe ili kućne ljubimce u parkiranom automobilu, čak ni na nekoliko minuta.
Ako pokušavate odrediti radi li se o iscrpljenosti od vrućine ili toplinskom udaru, najvažnije je obratiti pozornost na stanje svijesti osobe. Znojenje, slabost i vrtoglavica češće upućuju na iscrpljenost od vrućine, dok zbunjenost, gubitak svijesti i vrlo visoka tjelesna temperatura mogu biti znakovi toplinskog udara.
Brza reakcija može spriječiti ozbiljne komplikacije i spasiti život, zato simptome povezane s velikim vrućinama nikada ne treba ignorirati.
Izvori:
