Kvržica u dojci ne znači automatski rak. Većina kvržica je dobroćudna, a česti uzroci uključuju ciste, fibroadenome i hormonalne promjene. Ipak, novu kvržicu nije moguće pouzdano procijeniti samo prema tome je li tvrda, pomična ili bolna. Zato svaku novu promjenu u dojci treba pokazati liječniku.
Što sve može uzrokovati kvržicu u dojci
Dojke se mijenjaju tijekom života, a njihova struktura može varirati ovisno o dobi, menstrualnom ciklusu, trudnoći i hormonskim promjenama. Među čestim dobroćudnim uzrocima kvržica su ciste, odnosno tvorbe ispunjene tekućinom, te fibroadenomi, čvrste dobroćudne tvorbe koje se češće pojavljuju kod mlađih žena.
Ciste se češće pojavljuju prije menopauze, dok se u trudnoći i tijekom dojenja mogu pojaviti promjene povezane s mliječnim žlijezdama, začepljenim kanalima ili upalom dojke. Kvržica može nastati i nakon ozljede dojke zbog promjena u masnom tkivu.
Može li se prema dodiru prepoznati je li kvržica opasna
Ne pouzdano. Često se govori da je zloćudna kvržica tvrda, nepomična i bezbolna, dok su dobroćudne promjene mekše i pomične. Takve karakteristike mogu pomoći liječniku pri procjeni, ali nisu dovoljne za dijagnozu.
Rak dojke može se ponekad pojaviti i kao mekša, okrugla ili osjetljiva promjena. S druge strane, neke dobroćudne kvržice mogu biti tvrde.
Zato opip ne može zamijeniti pregled.
Kvržica koja boli češće je dobroćudna, ali i nju treba provjeriti
Bolne i osjetljive kvržice često su povezane s hormonalnim promjenama, cistama ili upalom. Bol u dojci sama po sebi rijetko je znak raka dojke, ali nova kvržica koju prati bol i dalje zahtijeva pregled kako bi se utvrdio uzrok.
Posebno je važno javiti se liječniku ako je dojka istodobno crvena, topla ili otečena, osobito tijekom dojenja, jer uzrok može biti infekcija.
Kada se kvržica treba pregledati
Novu kvržicu u dojci preporučuje se provjeriti čak i kada ne boli i čini se pomičnom. Isto vrijedi za kvržicu ili oteklinu u pazuhu.
Pregled je posebno važan ako uz kvržicu primijetite i druge simptome raka dojke, primjerice uvlačenje bradavice, promjene kože poput udubljenja, krvavi iscjedak iz bradavice ili novu promjenu veličine i oblika dojke.
Važno je pritom naglasiti da ni prisutnost takve promjene ne znači automatski da je riječ o raku. Potrebna je dijagnostička obrada.
Kako izgleda pregled kvržice u dojci
Liječnik će najprije pregledati i opipati dojke i pazuhe te pitati kada ste promjenu prvi put primijetili, mijenja li se tijekom menstrualnog ciklusa i postoje li drugi simptomi.
Ovisno o dobi i nalazu, daljnja obrada najčešće uključuje ultrazvuk dojke, mamografiju ili oba pregleda. Ultrazvuk može pomoći razlikovati cistu ispunjenu tekućinom od čvrste tvorbe. Mamografija može pokazati i promjene koje se ne mogu napipati.
Kvržica nije isto što i nalaz raka
Ako slikovne pretrage ne mogu sa sigurnošću pokazati o kakvoj se promjeni radi, liječnik može preporučiti biopsiju. Tijekom biopsije uzima se mali uzorak stanica ili tkiva koji se šalje na analizu. Tek takva analiza kod sumnjivih promjena može dati pouzdan odgovor o njihovoj prirodi.
Preporuka za biopsiju sama po sebi ne znači da je potvrđen rak.
Ne čekajte redovnu mamografiju ako ste napipali kvržicu
Mamografski probir namijenjen je ženama koje nemaju simptome. Ako napipate novu kvržicu, ne treba čekati sljedeći poziv za Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Kvržica zahtijeva zasebnu dijagnostičku procjenu.
U Hrvatskoj se žene od 49 do 70 godina u sklopu Nacionalnog programa pozivaju na mamografiju svake dvije godine.
Ako ste nedavno imali urednu mamografiju
Novu kvržicu treba prijaviti liječniku čak i ako je posljednja mamografija bila uredna.
Mamografija je vrlo važna pretraga, ali ne prikazuje svaku promjenu, osobito kod gustog žljezdanog tkiva dojke. Liječnik zato kod opipljive promjene može preporučiti dodatni ultrazvuk ili drugu obradu.
Većina kvržica ipak nije rak
Najvažnije je ne pretpostaviti ni jedno ni drugo. Nova kvržica nije razlog da odmah zaključite da imate rak, ali nije ni promjena koju treba sami pokušavati dijagnosticirati prema obliku ili osjećaju pod prstima.
Ciste, fibroadenomi i druge dobroćudne promjene vrlo su česte. Pregled služi upravo tome da se utvrdi kojoj skupini promjena kvržica pripada.
Najčešće postavljana pitanja
Je li svaka kvržica u dojci rak?
Nije. Većina kvržica je dobroćudna, a među čestim uzrocima su ciste i fibroadenomi. Svaku novu kvržicu ipak treba pregledati.
Kakva je kvržica kod raka dojke?
Može biti tvrda i nepravilna, ali ne postoji izgled ili osjećaj pod prstima prema kojem se rak može sigurno prepoznati. Zloćudne promjene mogu biti i mekše, okrugle ili osjetljive.
Može li kvržica nestati sama?
Neke hormonalne promjene i ciste mogu se mijenjati ili povući. Novu kvržicu ipak nije dobro samo pratiti bez početne liječničke procjene.
Treba li kvržicu pregledati ako boli?
Treba. Bol češće prati dobroćudne promjene, ali sama bol ne može odrediti uzrok kvržice.
Treba li odmah napraviti ultrazvuk ili mamografiju?
Odabir pretrage ovisi o dobi, nalazu i karakteristikama promjene. Kod nekih osoba prvi pregled bit će ultrazvuk, dok će kod drugih biti potrebni mamografija i ultrazvuk.
Izvori:
