Samopregled dojki može pomoći da upoznate kako vaše dojke uobičajeno izgledaju i kakve su na dodir, pa ćete lakše primijetiti novu promjenu. Ipak, danas se ne smatra zamjenom za mamografiju, liječnički pregled ili druge metode probira. Aktualne stručne preporuke kod žena prosječnog rizika više naglašavaju svjesnost o vlastitim dojkama nego strogo provođenje istog samopregleda svakog mjeseca.
Cilj zato nije svaki mjesec tražiti rak niti pokušavati sami procijeniti je li određena promjena opasna. Važnije je znati što je za vaše dojke uobičajeno i javiti se liječniku ako primijetite nešto novo ili neuobičajeno.
Samopregled dojki danas se promatra malo drugačije
Godinama se ženama preporučivao detaljan mjesečni samopregled prema točno određenim koracima. Međutim, istraživanja nisu pokazala da rutinski samopregled kod žena prosječnog rizika smanjuje smrtnost od raka dojke. Istodobno može dovesti do dodatnih pregleda i biopsija zbog promjena koje na kraju nisu zloćudne.
Zbog toga stručne organizacije poput American Cancer Societyja i American College of Obstetricians and Gynecologists danas veći naglasak stavljaju na poznavanje vlastitih dojki, odnosno prepoznavanje promjene u odnosu na ono što je za vas normalno.
To ne znači da dojke ne trebate pogledati ili opipati. Ako vam strukturirani samopregled pomaže da ih bolje upoznate, možete ga raditi. Važno je samo znati da samopregled nije metoda kojom se može isključiti rak dojke.
Kako upoznati kako vaše dojke normalno izgledaju
Dojke nisu potpuno simetrične, a jedna može prirodno biti nešto veća od druge. Njihov izgled i osjet mogu se mijenjati tijekom menstrualnog ciklusa, trudnoće, dojenja, perimenopauze i menopauze.
Najkorisnije je povremeno ih pogledati pred ogledalom i obratiti pozornost na njihov uobičajeni oblik, veličinu, kožu i izgled bradavica. Možete ih pogledati s rukama uz tijelo, a zatim podignuti ruke kako biste lakše primijetili mijenja li se negdje površina kože ili oblik dojke.
Ne tražite savršenu simetriju. Tražite novu promjenu koja prije nije bila prisutna.
Kako opipati dojke
Ako želite napraviti samopregled, dojku možete opipati dok stojite, tuširate se ili ležite. Jagodicama prstiju postupno pregledajte cijelu dojku i područje prema pazuhu, bez jakog stiskanja tkiva.
Ne postoji jedan položaj koji je obvezan za sve. Važnije je da obuhvatite cijelo područje i upoznate kakvo je tkivo dojke inače na dodir.
Dojke prirodno nisu potpuno glatke. Žljezdano tkivo može biti neravno ili kvrgavo, osobito prije menstruacije. Ono što je važnije od same „kvrgavosti“ jest nova promjena koja se razlikuje od okolnog tkiva ili od onoga što ste ranije osjećali na istom mjestu.
Kada je najbolje napraviti samopregled dojki
Ako imate menstruaciju i želite raditi strukturirani samopregled, dojke su obično manje napete nakon završetka menstruacije. Hrvatski zavod za javno zdravstvo preporučuje pregled otprilike tjedan do dva nakon početka menstruacije.
Ako više nemate menstruaciju, možete odabrati jedan dan u mjesecu koji ćete lakše zapamtiti.
Međutim, ne trebate čekati određeni dan ciklusa ako ste već primijetili novu kvržicu, promjenu kože, iscjedak ili neku drugu promjenu koja vas zabrinjava.
Koje promjene treba provjeriti
Većina promjena na dojci nije rak. Ciste, hormonalne promjene, fibroadenomi, infekcije i brojna druga benigna stanja mogu promijeniti izgled ili osjet dojke. Ipak, novu promjenu ne treba pokušavati samostalno dijagnosticirati.
Liječniku se treba javiti ako primijetite:
-
novu kvržicu u dojci ili pazuhu koja prije nije bila prisutna
-
novo zadebljanje ili područje koje se osjetno razlikuje od okolnog tkiva
-
promjenu veličine ili oblika jedne dojke
-
udubljenje, uvlačenje ili izgled kože poput narančine kore
-
novu uvučenost bradavice
-
spontani iscjedak iz bradavice, osobito krvavi
-
crvenilo, ranicu, ljuskanje ili promjene kože bradavice
-
novu i trajnu bol koja je lokalizirana na jednom području.
Promjena ne mora boljeti da bi je trebalo provjeriti. Jednako tako, sama bol u dojci najčešće nije znak raka, ali trajna ili neuobičajena bol zaslužuje procjenu.
Znači li svaka kvržica rak dojke
Ne. Velik broj kvržica koje žene napipaju pokazuje se benignim.
Na dodir nije moguće pouzdano utvrditi radi li se o cisti, fibroadenomu, hormonalnoj promjeni ili zloćudnoj tvorbi. Čak ni opis poput „mekana“, „tvrda“, „pomična“ ili „nepomična“ nije dovoljan za sigurnu dijagnozu kod kuće.
Zato novu kvržicu treba pregledati, a ne pokušavati je mjesecima pratiti samo samopregledom. Liječnik će prema dobi, nalazu i drugim okolnostima procijeniti je li potreban ultrazvuk, mamografija ili druga obrada.
Promjene na koži i bradavici također su važne
Rak dojke ne mora se uvijek prvo očitovati kao opipljiva kvržica. Među mogućim simptomima raka dojke mogu biti i promjene kože ili bradavice.
Pozornost treba obratiti na novo uvlačenje kože ili bradavice, oticanje dijela dojke, neobjašnjivo crvenilo koje ne prolazi, zadebljanu kožu te spontani iscjedak iz bradavice.
Ako je jedna bradavica oduvijek nešto uvučenija od druge, to samo po sebi ne mora značiti problem. Važna je nova promjena u odnosu na vaš uobičajeni izgled.
Treba li čekati sljedeći samopregled ako nešto napipate
Ne. Ako primijetite novu promjenu koja vas zabrinjava, nema potrebe čekati sljedeći ciklus ili novi mjesečni pregled kako biste provjerili hoće li nestati.
Hormonalne promjene mogu utjecati na osjetljivost i strukturu dojki, pa se neke tegobe doista mijenjaju tijekom ciklusa. Ipak, odluku o tome treba li nešto samo pratiti ili dodatno pregledati najbolje je donijeti nakon razgovora s liječnikom.
Posebno se treba javiti ako je promjena nova, jednostrana, traje ili se povećava.
Samopregled ne zamjenjuje mamografiju
Najvažnije ograničenje samopregleda jest to što se neke promjene ne mogu napipati. Mamografija može otkriti promjene koje su premalene da bi ih osoba sama osjetila.
Zato mamografija i samopregled nemaju istu ulogu. Samopregled pomaže u prepoznavanju promjena koje sami primijetimo, dok je mamografija metoda probira kojom se rak može otkriti i prije nego što uzrokuje simptome ili postane opipljiv.
Prema aktualnim informacijama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke žene u Hrvatskoj u dobi od 49 do 70 godina pozivaju se na mamografski pregled svake dvije godine.
Ako imate povećan rizik za rak dojke zbog obiteljske ili osobne anamneze, genetske mutacije ili drugih čimbenika, plan pregleda može biti drukčiji i početi ranije.
Ako je mamografija uredna, treba li ipak prijaviti novu promjenu
Da. Uredna mamografija ne znači da novu promjenu koja se pojavila nakon pregleda treba zanemariti.
Nijedna dijagnostička metoda nije savršena, a dodatni pregled može biti potreban i zbog prirode same promjene ili građe dojki. Ako napipate novu kvržicu ili primijetite novu promjenu, javite se liječniku čak i ako je posljednja mamografija bila uredna.
Prema nalazu se može preporučiti ciljani ultrazvuk, dijagnostička mamografija ili druga obrada.
Što ako su dojke prirodno jako kvrgave
Kod nekih žena žljezdano tkivo prirodno je izraženije i dojke mogu biti neravne na dodir. Promjene mogu biti posebno izražene u određenim fazama menstrualnog ciklusa.
U toj situaciji cilj nije pokušavati zapamtiti svaku pojedinu neravninu. Korisnije je upoznati opći osjećaj vlastitih dojki i obratiti pozornost na novo područje koje se jasno razlikuje od okolnog tkiva ili se s vremenom mijenja.
Ako niste sigurni što je normalno, liječnički pregled može pomoći da lakše razumijete vlastitu anatomiju i koje promjene ubuduće treba pratiti.
Najčešće postavljana pitanja
Mora li se samopregled dojki raditi svaki mjesec?
Kod žena prosječnog rizika aktualne stručne preporuke ne inzistiraju na obveznom mjesečnom samopregledu kao metodi probira. Naglasak je na poznavanju uobičajenog izgleda i osjeta vlastitih dojki te prijavljivanju novih promjena.
Može li samopregled otkriti rak dojke?
Može dovesti do otkrivanja promjene koja se zatim dijagnostički obradi, ali samopregled ne može potvrditi ni isključiti rak. Neki tumori također mogu biti premaleni da bi se napipali.
Kada je najbolje pregledavati dojke ako imam menstruaciju?
Ako želite provoditi strukturirani pregled, dojke su obično manje otečene i osjetljive nakon menstruacije. HZJZ navodi razdoblje otprilike tjedan do dva nakon početka menstruacije.
Treba li kvržica boljeti ako je zloćudna?
Ne. Zloćudna promjena može biti potpuno bezbolna, dok mnoge benigne promjene mogu biti bolne. Bol ili odsutnost boli ne mogu odrediti prirodu kvržice.
Što napraviti ako napipam kvržicu?
Nemojte je pokušavati sami dijagnosticirati prema obliku, tvrdoći ili pomičnosti. Javite se liječniku koji će procijeniti treba li napraviti ultrazvuk, mamografiju ili drugu obradu.
Je li samopregled dovoljan ako redovito pregledavam dojke?
Ne. Samopregled nije zamjena za preporučeni program probira niti za liječnički pregled ako postoji simptom. Možete dobro poznavati vlastite dojke i istodobno redovito odlaziti na preporučene preglede.
Izvori:
